Naslovnica Vijesti

Iseljenice iz Toronta u borbi za slobodnu Hrvatsku

Promovirano je dvoknjižje koje prati pokret Bedema ljubavi od 1990. godine kad se Valentini Krčmar, Ljubici Bukatko te Biserki Butković pridružuje mnoštvo Hrvatica na osnivačkoj skupštini u Mississaugi
30. listopada 2017. u 08:40 0 komentara 1918 prikaza
Foto: Damir Borovčak
Pogledajte galeriju 1/9

U Zagrebu je predstavljena zbirka arhivske građe u dva toma "Dokumenti iz iseljeništva: Hrvatske žene i majke u borbi za slobodnu Hrvatsku, Bedem ljubavi – Toronto" u dvorani Vijenac na Kaptolu u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV) 26. listopada 2017.

Mississauga Kanada Četrdeseta obljetnica Župe hrvatskih mučenika u Mississaugi

Opsežna zbirka donosi bilancu prinosa kanadskih građanki i građana naših korijena u stvaranju suvremenog hrvatskog zajedništva, temeljenog na idejama prvog hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tuđmana, pod čijim je vodstvom uspješno završen obrambeni Domovinski rat.

Članice Bedema ljubavi iz Toronta i okolice bile obične su žene, majke, u stalnom radnom odnosu

U pozdravnoj riječi predsjednik HKV-a i DHK, književnik Đuro Vidmarović istakao je važnost zajedništva u borbi za neovisnost u kojoj je i sam sudjelovao. Urednik Vladimir Benković, dopredsjednik AMCA Toronto (1991. – 1999.) dojmljivo je govorio kao izvorni svjedok zbivanja o materijalnoj, vojnoj i humanitarnoj pomoći svih pripadnika hrvatske zajednice Kanade. Urednički mu je zadatak bio čin ponosa i zalog vjere u boljitak Lijepe Naše, nakon ostvarenja hrvatskog tisućljetnog sna.

Dr. sc. Ivan Hrvoić, predsjednik AMCA Toronto (1990. – 1995.) kazao je da uvrštena dokumentacija odražava svekoliku patriotsku potporu svih kanadskih Hrvata čak i iznad njihovih financijskih mogućnosti. Višnja Milas Matutinović, predsjednica Bedema ljubavi (1992. – 1995.) kazivala je o tom mirovnom pokretu i izvrsnoj suradnji s kanadskim Hrvaticama. Valentina Krčmar, prva predsjednica Bedema ljubavi u Torontu (1990. – 1992.) podsjetila je nazočne, među kojima su bile i predstavnice kanadskog ogranka koje umirovljeničke dane provode u Zagrebu, koliko je ljubavi za domovinu bilo u srcima naših žena s kanadskom adresom, zahvalivši njihovim obiteljima kao i svim ostalim pojedincima iz Kanade na sudjelovanju u projektima Bedema ljubavi iz Toronta.

Mary Valentich Dogovoreni brak Hrvatica se udala u Kanadu za čovjeka kojeg nije poznavala

Dvoknjižje prati taj ženski pokret od 1990. kada se Valentini Krčmar, Ljubici i Kirilu Bukatko te Biserki Butković pridružuje mnoštvo naših žena na osnivačkoj skupštini u dvorani Croatia u Mississaugi. Na promociji je Valentina naglasila da su sve članice Bedema ljubavi iz Toronta i okolice bile obične žene, majke, u stalnom radnom odnosu.

– Dobrovoljni rad u Bedemu obavljao se nakon ili za vrijeme posla, ili čak navečer kad smo se mogle dogovarati i odlučivati kako ćemo dalje i što ćemo raditi. Nažalost, ni jedna od nas nije imala nikakvo iskustvu u radu s političarima, novinarima, a najmanje sa svjetskim čelnicima. Sve smo morale učiti u hodu koji je bio zahtjevan. Često su naši razgovori završavali u suzama, ali naprijed se moralo ići jer nije bilo vremena za emocije. Ljudski životi u Hrvatskoj bili su u pitanju – kazala je Valentina Krčmar.

Borile su se protiv neistina o Hrvatskoj

Borile su se te žene protiv neistina o Hrvatskoj, koje su jugoslavenske sile stalno širile. Ta borba bila je najteža jer je zahtijevala brzu i pravodobnu akciju u medijima. Posebnu zahvalnost u toj bitci hrvatske majke duguju dvojici istraživačkih novinara Toronto Suna koji su uočili istinu i pomogli im. Novinari Bob MacDonald i Eric Margolis iskazali su se na razrješenju problema s kanadskim generalom Lewisom MacKenziejem, zapovjednikom UNPROFOR-a u Hrvatskoj i velikim prijateljem pobunjenih Srba. S više ili manje uspjeha pisale su političarima i diplomatima, državnicima, ministrima i službenicima moćnih svjetskih administracija kao što su: Cyrus Vance, pomoćnik Generalnog sekretara UN-a zadužen za Hrvatsku ili pak Barbara McDougall, kanadska ministrica vanjskih poslova. Surađivale su i s ostalim udrugama kao što su Canadian-Croatian Information Centre, AMCA – Udruga hrvatskih sveučilištaraca, Dora te predstavnicima kanadskih Mađara, Slovenaca, Makedonaca, Ukrajinaca i drugim državljanima Kanade.

Mirella-Marie Radman Prošla NATO i Harvard Hrvatica iz Toronta vidi drukčiju turističku Hrvatsku

Povjesničar dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ocijenio je dvoknjižje prvorazrednim arhivskim izvorištem za sve buduće historiografske sinteze pokreta koji su pridonijeli pobjedi i slobodi u Domovinskom ratu.

– Dvoknjižje "Dokumenti iz iseljeništva: Hrvatske žene i majke u borbi za slobodnu Hrvatsku, Bedem ljubavi – Toronto" zbirka je dokumenata, novinskih isječaka i pisama koji zorno prikazuju požrtvovan rad u Domovinskom ratu tijekom agresije na Hrvatsku ženske udruge Bedem ljubavi odnosno Mothers For Peace, osnovane u Torontu 1990. Odabrani dokumenti, više od 1500 stranica, predstavljaju samo dio zapisa koje je sačuvala Valentina Krčmar, prva predsjednica udruge Bedem ljubavi u Torontu od 1990. do 1992., a kasnije do 1999. g. direktorica za odnose s javnošću – kazao je Nazor.

Nazor je pohvalio uredničke napore Vladimira Benkovića, podsjećajući nazočne da je riječ o svojevrsnom nastavku već objavljenog dvoknjižja „Dokumenti iz iseljeništva: Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku“ (2014.), u kojem je predstavljen rad udruge Almae Matris Croaticae Alumni (AMCA) na području Toronta, Kanade i SAD-a.

– Obje udruge informirale su političare, medije i cjelokupnu javnost u Kanadi i SAD-u o situaciji u Hrvatskoj, nastojeći suzbiti naveliko raširenu srpsku promidžbu i neistinito izvješćivanje; inicirale su brojne sastanke s američkim i kanadskim političarima, razne akcije za novčanu, medicinsku i materijalnu pomoć Hrvatskoj, u koje su se uključile i ostale udruge, društva i organizacije iz hrvatske zajednice u Kanadi. Često su članice Bedema kontaktirale predstavnike političkih stranaka u Kanadi i SAD-u, uključujući niz moćnih svjetskih organizacija od UN-a do Crvenog križa – zaključio je Nazor.

Španovčani Spas pronašli u Kanadi Iz domovine ih otjerao miris vatre i srušenih snova

Benković, Hrvojić i Krčmar

Nedvojbeno, dvoknjižja s bogatom arhivskom građom ne bi bilo bez spomenutog trojca Benković, Hrvojić i Krčmar. Urednik dvoknjižja renomirani je kanadski inovator i inženjer elektrotehnike Vladimir Benković (Zagreb, r. 1931.). Afirmirao se u rodnome gradu u predstavništvu tvrtke Philips kao stručnjak pionirskog naraštaja za tehnologiju rendgenskih uređaja, nuklearne magnetske rezonancije i ostalih elektromedicinskih aparata od 1956. do zatvaranja istog 1965. po nalogu komunističke vlasti. U potrazi za poslom emigrira 1966. u Kanadu te nastavlja raditi za tvrtku Philips kao menadžer Servisa za elektromedicinske aparate u provinciji Ontario, a nakon kraćeg vremena kao glavni planer rendgenskih instalacija i odjela za cijelu Kanadu. Godine 1986. osniva vlastitu konzultantsku firmu 3E koja se bavi planiranjem instalacija rendgenskih i elektromedicinskih uređaja za bolnice i institucije u Kanadi. Prema njegovim planovima instaliran je veliki broj medicinskih i rendgenskih uređaja u Ontariju i ostalim kanadskim provincijama. Od 1990. aktivno radi na osnivanju AMCA kao član Osnivačkog odbora i kasnije kao član Upravnog odbora te kao dopredsjednik sve do 2000. godine. Sudjeluje u radu Hrvatskog svjetskog kongresa u kojemu također obnaša razne funkcije.

More Ime i prezime 'U Kanadi nismo imali kontrolu nad svojim životima'

Suradnik i dobrotvor dvoknjižja jest dr. sc. Ivan Hrvoić (Trebarjevo Desno, 1937.). Školovao se i studirao u Zagrebu na Elektrotehničkom fakultetu, gdje doktorira 1972. Desetak godina je radio na Institutu Ruđer Bošković baveći se nuklearnom magnetskom rezonancijom. Od 1972. do 1980. radi u razvojnim laboratorijima geofizičkih poduzeća u Torontu. Godine 1980. osniva u Torontu vlastito poduzeće GEM Systems, Inc. za mjerenje zemaljskog magnetskog polja za magnetske opservatorije. Tvrtka se bavi i traženjem minerala, dijamanata, nafte, studijama vulkana, potresa, arheološkim istraživanjima, meteorologijom itd. GEM Systems danas je vodeće poduzeće u svijetu u svojoj specijalnosti, a njegov utemeljitelj Hrvoić jedan je od vodećih stručnjaka za probleme mjerenja magnetskog polja Zemlje.

Ivan Hrvoić, uz filantropske aktivnosti povezane s mladima u domovini, bio je dopredsjednik HDZ-a Toronto, predsjednik AMCA Toronto, predsjednik Kanadsko-hrvatskog kongresa za Toronto te predsjednik i odbornik Kanadsko-hrvatske knjižnice u Streetsvilleu. U Hrvatskoj je Hrvoić član Družbe braće hrvatskoga zmaja i član Udruge Macelj 1945. Materijalno pomaže niz humanitarnih i obrazovnih projekata u Hrvatskoj i Kanadi.

Na dvoknjižju se najviše angažirala spisateljica, kulturna i humanitarna djelatnica Valentina Krčmar i njen suprug, ugledni poduzetnik Vlado Krčmar s višedesetljetnom kanadskom adresom. Valentina je iznimno zanimljiva osoba koja plijeni velikom energijom. Odnedavno je suradnica Večernjega lista i njegova podlistaka za iseljeništvo Moja Hrvatska. Rođena je u Vrbanji pokraj Županje, 3. VI. 1943. Od ranog djetinjstva živjela je u Zagrebu, gdje se školovala i završila studij na Filozofskom fakultetu, diplomiravši engleski i ruski jezik (1967.). Odselila se s obitelji 1970. u Toronto, gdje je sa suprugom Vladom osnovala geodetsku tvrtku „Krcmar Surveyors Ltd”. Za Domovinskoga rata uključuje se u rad hrvatske zajednice, posebno u udruzi Almae matris Croaticae alumni (AMCA), čija je bila predsjednica (1997.-99.), te u udruzi Bedem ljubavi, čiji je ogranak osnovala 1990. u Torontu, prikupivši dokumentaciju za ovo dvoknjižje.

Zagreb Tamo gdje je dom Topla priča! Kako je Kanađanin zavolio Hrvatsku

Sudjelovala je 1993. na prvom zasjedanju Hrvatskog svjetskog kongresa u Zagrebu, gdje je izabrana za pročelnicu humanitarnih aktivnosti, a zatim je prebačena u odjel za promociju Hrvatske. Po osnivanju Kanadsko-hrvatskog kongresa u Torontu izabrana je za dopredsjednicu (1993.-1995.). Uređivala je od  1997. do 2000. list Hrvatski cirkular (od 1998. Hrvatska iskra). Odlikovana je Redom hrvatskog pletera 1996. za doprinos širenju istine o Hrvatskoj u svjetskoj javnosti za vrijeme Domovinskog rata. Objavila je monografije Hrvatska mojim očima i srcem (2005.) te Snivala sam Božić u Hrvatskoj (2016).

Iseljavanje Težak kruh Hrvatica u iseljeništvu: Uspjeli smo, no znate li s kakvom žrtvom? Franc Lajtman Život Franje Lajtmana Lijepa priča iz Kanade. Kako je Poljakinja postala Međimurka Steve Lanik Vremeplov Hrvatski iseljenik potvrdio još osamdesetih: Kad jednom kreneš, onda je teško stati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.