Naslovnica Vijesti

Mladi znaju što žele. U Mađarskoj predstavili prijedloge za dobrobit hrvatske manjine

Tijekom tri dana mladi pripadnici hrvatskih manjina raspravljali su o problemima manjinskog obrazovanja na hrvatskom jeziku, a i upoznali su se s kulturnom i povijesnom baštinom tamošnje hrvatske zajednice
26. rujna 2018. u 09:03 0 komentara 105 prikaza
Foto: Matica
Pogledajte galeriju 1/3

U mađarskom Koljnofu, nedaleko od Šoprona, od 21. do 23. rujna 2018. u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Hrvatske manjinske samouprave u Koljnofu održan je II. Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina. 

Uoči treće sjednice Jedan interes za dvije manjine

Tijekom tri dana mladi pripadnici hrvatskih manjina raspravljali su o problemima manjinskog obrazovanja na hrvatskom jeziku i upoznali su se s kulturnom i povijesnom baštinom tamošnje hrvatske zajednice. Forumu su prisustvovali mladi iz Austrije, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije i Crne Gore, predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i vodstvo Hrvatske matice iseljenika na čelu s ravnateljem Mijom Marićem i predsjednikom Upravnog odbora Milanom Kovačem.

Sudionici koljnofskog Foruma, održanog na temu "Manjinsko obrazovanje na hrvatskom jeziku – iskustva mladih", donijeli su sljedeće zaključke:

Jesenski upisni rok Posebne upisne kvote za hrvatsku manjinu i iseljeništvo. Doznajte sve informacije

1. Naglašavamo važnost kulturoloških sadržaja (folklora, terenske nastave i sl.) za jačanje jezičnih kompetencija među manjinskim zajednicama. Zato se te sadržaje mora promatrati i kao važno sredstvo održavanja jezičnog identiteta. Stoga ih je potrebno što više širiti i činiti raznolikijim.

2. Učenje hrvatskog jezika treba promatrati u sklopu isticanja važnosti višejezičnosti, kao dobivanje važnih kompetencija u globalizirajućem društvu, pri čemu poznavanje hrvatskog, u pojedinca koji njime vlada, stavlja u izniman položaj.

Druga sjednica Hrvati u Sloveniji sve bliže statusu nacionalne manjine

3. Poučavanje hrvatskog jezika treba biti dio izvrsnosti cijele školske ustanove u kojoj se poučava. Samo kroz takvu perspektivu može se učiniti nastava na hrvatskom jeziku privlačnom.

4. Stjecanje jezičnih kompetencija u obitelji zadržava svoju važnost, no škola preuzima sve veći dio tereta očuvanja hrvatskog jezika i kulture među mladim pripadnicima hrvatskih manjinskih zajednica. Pri tome podrška roditelja školi predstavlja ključnog činitelja. Suradnja roditelja i škole mora se sustavno jačati.

5. Nedostatak kadrova za nastavu na hrvatskom jeziku predstavlja veliki problem. U tom smislu treba raditi na promicanju popularnosti nastavničkih zanimanja u hrvatskim manjinskim zajednicama, što pretpostavlja i poboljšanje njihova ekonomskog položaja.

Od 21. do 23. rujna 2018. U Koljnofu predavanje o manjinskom obrazovanju na hrvatskom jeziku

6. Kako bi se situacija na tom području popravila neophodan je i angažman Republike Hrvatske. U tom smislu Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina preporučuje omogućavanje prakse studenata nastavničkih zanimanja iz Republike Hrvatske u hrvatskim manjinskim zajednicama, kao i angažiranje studenata iz Republike Hrvatske kroz projekte sveučilišta, akademskih institucija, putem potpora europskih institucija i sl. Očekujemo da se takva aktivnost studenata i dodatno vrednuje.

7. Predlažemo posebne kriterije pri slanju nastavnika osobito ugroženim manjinskim zajednicama s obzirom na broj polaznika nastave i administrativne granice između zajednica.

8. Pružamo podršku projektu druženju mladih hrvatskih kreativaca srednje Europe u Koljnofu.


Marin Knezović

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.