Uzme li se u obzir da je hrvatsko iseljeništvo u Brazilu, u kontekstu Latinske Amerike, relativno malo poznata skupina i da se o njezinoj povijesti i stvaranju malo piše, možemo reći da se o Hrvatima smještenima južno od São Paula ne zna gotovo ništa. Najčešće se zaključuje da su oni došli za vrijeme Austro-Ugarske pa su u matične knjige zavedeni kao Austrijanci te im se tako gubi svaki trag.
Srećom, veća vidljivost naše domovine u najvećoj južnoameričkoj zemlji dovodi do zanimljivog fenomena pohrvaćivanja ovoga iseljeničkog kontingenta koji joj se, nakon više od sto godina, ponovno približava. Tako je moguće primijetiti sve veći broj Brazilaca naseljenih u saveznim državama Paraná, Santa Catarina i Rio Grande do Sul u potrazi za svojim korijenima i razumijevanjem cijelog procesa dolaska predaka iz jedne njima daleke i nepoznate zemlje. I uistinu, kada je riječ o trima navedenim saveznim državama, većina lokalnog stanovništva smatra da je to mjesto značajne njemačke, talijanske, poljske i ukrajinske imigracije gdje nema puno mjesta za druge male nacije.
Iz Ravne Gore u Brazil
Suprotstavljajući se tom stajalištu, skupina Hrvata u saveznoj državi Santa Catarini, vođena inicijativom Agnela Kufnera, odlučila se organizirati i započeti aktivno raditi na obnovi hrvatskoga nacionalnog osjećaja. Ovaj budući hrvatski državljanin otkriva 2016. godine da mu je djed Vinko Kufner, koji je stigao 1897. godine iz Ravne Gore, s kratkim boravkom u Španovici, zapravo bio Hrvat i da su ga uputili, kao i mnoge sunarodnjake koji su znali raditi s drvom, na rad u "Brazil Railway Company". Spomenuta američka tvrtka koja je imala monopol u razvoju željezničkog prijevoza u Brazilu vjerojatno je najzaslužnija za odlazak dijela naših iseljenika u ovu regiju, naravno, uz državnu subvencioniranu zemlju koja se nudila voljnima za rad na postavljanju željeznice.
"Tako se i obitelj Kufner našla među onima koji su tražili bolje mogućnosti rada, rijetko spominjući svoje pravo podrijetlo kako ne bi izazvala sumnju i probleme među svim tim Germanima", kaže Agnel. On, dobivši novu informaciju, kreće u istraživanje svoje povijesti i dolazi u kontakt s domovima Croatia Sacra Paulistana i Društvom prijatelja Dalmacije u São Paulu, gdje shvaća proces povijesnog prikrivanja hrvatskog identiteta te dolazi na ideju o realizaciji aktivnosti kako bi i drugi potomci mogli doći do informacija.
Tako se dogodila i "Prva hrvatska večera" u državi Santa Catarini krajem prošle godine, uz sudjelovanje 30-ak osoba s ciljem da se osnuje prvi hrvatski dom na ovome području. Kao posebni gost, profesor Milan Puh, autor ovih redaka, održao je predavanje o hrvatskom useljeništvu u Brazilu te prenio dio iskustava o radu na istraživanju povijesti. Prisutnima je objasnio i funkcioniranje dvaju postojećih hrvatskih domova u gradu São Paulu – sjedištu iseljeničke zajednice u Brazilu.
Glazbena spona
Usto, kao član glazbenoga sastava Frana, gospodin Kufner održao je mali koncert uz pomoć kćeri Liliane kako bi predstavio hrvatsku izvornu glazbu prisutnima, zatim je poslužena i večera s tradicionalnom hranom. Važno je napomenuti da je poveznica između brazilskih i hrvatskih Kufnera upravo glazba budući da su još 1928. godine u prvome tamburaškom sastavu u Ravnoj Gori svirali Pavle i Josip Kufner, a 90 godina poslije njihov daljnji rođak Agnel, inače po zanimanju glazbenik, te on nastavlja put i obnavlja veze.
Tako je završen tjedan priprema koje su podrazumijevale potragu za obiteljima u blizini grada Concordije, odakle započinje rad na stvaranju hrvatskog doma te mapiranje hrvatskih jezgri raštrkanih zbog povijesnih razloga (ratova, zatvaranja željezničkog poduzeća itd.). Time je hrvatska zajednica dobila još jedno mjesto koje će biti u službi razvoja i umrežavanja potomaka naših useljenika, kao i promocije naše zemlje u kraju koji tek mora otkriti svoju raznolikost useljeništva.
Iz ovog slučaja vidljiv je golemi potencijal za razvoj i okupljanje iseljeničkih zajednica u Brazilu pa će se tako organizirati susreti Hrvata iz cijelog Brazila u 2019. godini, u organizaciji udruge Croatia Sacra Paulistana. Trenutačno u Brazilu stasa već četvrti iseljenički naraštaj hrvatskih korijena koji zbog slabih veza s matičnom zemljom Hrvatskom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom. Hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između 68 tisuća ljudi. Savezna Republika Brazil najveća je država u Južnoj Americi u kojoj se građani hrvatskih korijena dobro osjećaju i u čijem životu sudjeluju na najkvalitetniji način. Brazil ima više od 200 milijuna stanovnika. Tamošnja ekonomija prema BDP-u je osma na globalnoj razini.
Milan Puh
