Naslovnica Vijesti

Kako žive Hrvati u Brazilu? Asimilirani su i ne znaju hrvatski jezik

Trenutačno u Brazilu stasa već četvrti iseljenički naraštaj hrvatskih korijena, koji zbog slabih veza s matičnom zemljom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom
20. siječnja 2019. u 17:46 4 komentara 2713 prikaza
Foto: Snježana Radoš
Pogledajte galeriju 1/3

U Hrvatskoj matici iseljenika u četvrtak je predstavljeno troknjižje o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula, u prisutnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice grada Zagreba i javnog života Republike Hrvatske. Uz pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanja, o troknjižju su nadahnuto govorili povjesničari Hrvatskog instituta za povijest među kojima su bili ravnatelj dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

Brazilsko-hrvatski dodiri Početkom 40-ih u Brazilu je živjelo između 45 tisuća i 60 tisuća naših ljudi

Brazilski obzori hrvatske zajednice inovativnog istraživača Milana Puha rasvijetlili su slojevitu priču o tamošnjim useljenicima hrvatskog podrijetla na vremenskoj okomici od stotinjak godina. Naime, hrvatsko iseljeništvo u prošlom stoljeću u Brazil pristiglo je u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom 20-ih godina 20. stoljeća, kada je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je tamošnja vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. 

Poslije Drugog svjetskog rata u Brazil je otišao i znatan broj naših političkih izbjeglica. No, pripadnici tog drugog vala useljavanja stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Svoj novi dom naši ljudi su našli pretežito u brazilskoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji.

Za obje skupine useljenika karakteristično je da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a sada većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja. Trenutačno u Brazilu stasa već četvrti iseljenički naraštaj hrvatskih korijena, koji zbog slabih veza s matičnom zemljom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom.

Prisilno protjerani Tko su Brazilci s hrvatskim putovnicama, a sporazumijevaju se na njemačkom jeziku?

Uz izaslanicu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državnu tajnicu mr. sc. Zdravku Bušić, izlaganje povjesničara Ravančića, Godića i autora Puha sa zanimanjem su pratili i predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač; savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mario Škunca; dr. sc. Koraljka Sopta iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske; dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; profesorica Slavica Schreng Pilić, viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske; Andrija Petrović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba; mr.sc. Katarina Milković, izaslanica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba; dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti; dr. sc. Irena Martinović Klarić, ravnateljica Hrvatske zaklade za znanost te dr. sc. Darija Hofgräff iz Hrvatskog državnog arhiva i drugi. Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji sustavno podupire istraživače i obrazovne projekte dr. Milana Puha u Brazilu, promociju je sa zanimanjem pratila Draženka Arar, savjetnice s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore i stručni savjetnik Ivan Lozo.

Matičin ravnatelj Mijo Marić zahvalio je dr. sc. Milanu Puhu, Puljaninu s višegodišnjom brazilskom adresom, na svemu što čini za naš narod u Brazilu. Dr. sc. Milan Puh je voditelj istraživačkog projekta "Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil" od 2015. godine i priređivač knjiga "Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju", "Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja" i "Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja". Projekt je dobio financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest dr. Ravančić i dr. Godić izdvojili su odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazali na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku ove najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Brazil Hrvatski iseljenici Posljednji trenuci sreće. A onda su došli u Brazil i doživjeli gorko razočaranje

Dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu "Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija". Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu ima osamdesetak tisuća ljudi.

Povjesničari Ravančić i Godić podsjetili su kako je Hrvatska tijekom 20. stoljeća bila u sastavu četiriju država, počevši od Austro-Ugarske Monarhije preko Kraljevine Jugoslavije te prve i druge Jugoslavije do samostalne Republike Hrvatske i tri ekonomsko-politička sustava (ustavna monarhija, socijalistička federacija, parlamentarna demokracija), a sve to je utjecalo na trajnu nestabilnost društvenog konteksta i nedovršenost modernizacijskih procesa u svim područjima života, pa i u migracijama s naših prostora kada su hrvatski građani u Brazil i druge krajeve svijeta bili prisiljeni odlaziti s putovnicama pod više imena i to kao Austrijanci, Dalmatinci ili Jugoslaveni i sl.

Tek devedesetih nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske mnogi od tih prošlostoljetnih migranata počinju tragati za vlastitim korijenima u matičnoj zemlji, posjećuju je, želeći i u četvrtom iseljeničkom naraštaju učiti jezik svojih baka i djedova poput učenika hrvatskog jezika iz São Paula koje jeziku poučava d.r sc. Milan Puh.

"Savezna Republika Brazil najveća je država u Južnoj Americi u kojoj se građani hrvatskih korijena dobro osjećaju i u čijem životu sudjeluju na najkvalitetniji način", rekao je dr. Milan Puh. 

Franki Burić Iseljenički vremeplov Povratnička priča s kraja osamdesetih: Više prijatelja sam stekao u Zagrebu za tri mjeseca nego u Brazilu za 26 godina

Brazil je peta zemlja na svijetu po veličini. Ima gotovo 200 milijuna stanovnika. Brazilska je ekonomija prema BDP-u osma na globalnoj razini. Jedina je država portugalskog govornog područja u Americi i najveća luzofonska zemlja na svijetu. Kao što je poznato, nezavisnost Brazila od Portugala ostvarena je prije 197 godina (1822). Brazil je već 120 godina republika, točnije od 1889. Današnji ustav određuje kao saveznu republiku federalnog distrikta, 26 država i 5564 gradova. Veliki dio Brazila pripada slivu rijeke Amazone čije su područje među prvima istraživala i slavna karlovačka braća Seljan.

  • Bunjevac=Hrvat:

    U Sao Paolu je živio,djelovao i umro književnik Marko Čović,bački Hrvat koji je za vrijeme NDH bio pomoćnik ministra kulture i glavni urednik "Hrvatskog naroda".Iza sebe je ostavio veliku spisateljsku ostavštinu u rukopisima.Ne znam jeli to došlo u pouzdane ruke ... prikaži još! da se jednom objavi?Ako netko nešto o tome znade nek se javi.

  • pivodavac:

    Ma zaboli me đoko za njih , kao njih za mene.