Naslovnica Priče

6 razloga zbog kojih ljudi napuštaju Hrvatsku

Dublin, u koji danas iseljava Slavonija, nekada je bio pust grad. I danas je prepun prosjaka i sirotinje. Ipak, unatoč velikim iseljavanjima, uspio je stvoriti pozitivnu sliku i vizuru atraktivnog grada otvorenog za sve
05. srpnja 2018. u 07:55 0 komentara 1257 prikaza
Novo iseljeništvo
Foto: Davor Javorović/Pixsell

Treći hrvatski iseljenički kongres održan je od 29. lipnja do 1. srpnja 2018. u Osijeku, gradu pogođenom egzodusom mladih. Naslov ovog kongresa bio je "Odlazak – ostanak – povratak".

Harmonika Balkan music Djeca većine hrvatskih iseljenika u Njemačkoj slušaju narodnjake

Ovogodišnji susret posvećen je istraživanju razloga tog iseljavanja te neatraktivnosti povratka. Raspravljalo se o tome zašto su iseljenici napustili domovinu, koja su njihova iskustva u novim sredinama, te bi li se i pod kojim uvjetima vratili u Lijepu Našu.

Događaj je obilovao kreativnošću i nizom zanimljivih projekata, a ponajviše prijateljskim susretima, razmjenama ideja i stajališta koja su zasigurno obogatila svakog sudionika.

Na ovom stručnom skupu bio je veliki broj znanstvenika, profesora, iseljenika, predstavnika dušobrižništva u domovini i u iseljeništvu, raznih iseljeničkih organizacija, humanitarnih udruga, volontera te medijskih stručnjaka koji svakodnevno sudjeluju u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Skup je to raznih profila ljudi koji svojim osobnim angažmanom žele nešto učiniti za Hrvatsku.

Bilo je entuzijasta iz domovine, ali i cijelog svijeta, koji su se vratili ili žive vani, i koji ulažu u ovakve projekte, ljudi koji na svoj način doprinose boljitku i kvaliteti života. Taj entuzijazam pokrenuo je brojne modele suradnje snagom argumenata, a ideološke floskule svake godine sve više se svode na minimum.

Oni koji su ostali u domovini svjesni su da moraju pokrenuti državu i svoju sredinu. Itekako se dao iščitati pozitivan stav koji se tijekom tri dana kongresa provlačio, a to je da ništa nema od kukanja, ljutnje i razočaranja, i da se na kongres isključivo došlo po rješenja. 

Brojni profesori, znanstvenici i demografi iznijeli su svoje analize i poražavajuće brojke iseljavanja. Iz Hrvatske se najviše odlazi zbog podjela u društvu, neorganizirane i loše vođene države, nesposobnih političara i stranaka, beznađa i besperspektivnosti, propadanja države, društva i naroda te zapošljavanje podobnih i stranačkih ljudi.

Prvi put spomenuto je izvješće o novoj kategoriji iseljenika – djeci, čija je brojka oko 20 tisuća iseljenih. Govorilo se i o povijesti, emigraciji, odnosu domovine i iseljeništva...

Što se to promijenilo od prvog kongresa do danas iznio je i osnivač ovog projekta Marin Sopta. Veliku pažnju privukli su paneli o medijima i zdravstvenom turizmu, gdje se predstavljanjem pozitivnih primjera, poput prezentacije uspješnog poduzetništva, zdravstvenog turizma te raznih inovativnih projekata, unijelo osvježenje i pozitivna energija, čime se razbila melankolija zbog negativnih trendova iseljavanja. Rješenja, dakle, postoje!

Iznijeti su brojni zaključci o mogućem sprječavanju iseljavanja, a jedan od njih su da što prije treba smanjiti porez na bruto dohodak, olakšati dobivanje državljanstva stranim studentima, posvetiti veću pozornost obrazovanju, demografskim mjerama obnove, ali pojačati znanstvenu, kulturnu i sportsku suradnju između sve većeg iseljeništva i sve manje domovine.

Međutim, ono što je najvažnije jest vratiti ljudima povjerenje i pružiti šansu onima koji su ostali. Nužno je stvoriti sliku optimizma jer oni koji su ostali znaju da moraju pokrenuti svoje sredine i da nema nikakve koristi od podjela, depresije i krivnje. 

Dublin, u koji danas iseljava Slavonija, nekada je bio pust grad. I danas je prepun prosjaka i sirotinje. Ipak, unatoč velikim iseljavanjima, uspio je stvoriti pozitivnu sliku i vizuru atraktivnog grada otvorenog za sve. 

Samo sretno i otvoreno društvo može biti magnet za nove mlade naraštaje. Ako želimo biti bolji i uspješniji, moramo se razvijati, brendirati Hrvatsku kao zemlju sretnih i slobodnih ljudi te otvoriti i naučiti prihvaćati sve različitosti. Moramo isticati pozitivne stvari koje se uzimaju zdravo za gotovo, a primjećuju ih stranci i iseljenici. Samo pozitivnim stavom i pozitivnom slikom društva možemo zadržati i privući pozitivne ljude. 

Sve su to poruke s Trećeg hrvatskoj iseljeničkog kongresa. Sljedeći će se održati za dvije godine, ponovno u Zagrebu.

Euri Vrijeme tašni i mašni Kako bi dokazali da su uspješni, gastarbajteri na odmorima troše i ono što nemaju Svađa Dva Hrvata, tri stranke Je li Tesla bio genije zato što je pobjegao s Balkana? Robert Stanić Gastarbajteri Uspjeli u Slavoniji! Vratili se kući, uložili novac i počeli raditi...
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.