Naslovnica Vijesti

Za Jugoslaviju je bio neprijatelj broj jedan i o njemu se nije smjelo govoriti

Posmrtni ostaci vlč. Cecelje preneseni su 1997. godine iz Salzburga i pokopani na mjesnom groblju u Svetom Iliji te se od tada svake godine o obljetnici njegove smrti, 3. srpnja, održava komemoracija
07. srpnja 2019. u 21:40 5 komentara 2291 prikaza
Foto: IKA
Pogledajte galeriju 1/3

U povodu 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti vlč. Vilima Cecelje, u Svetom Iliji u srijedu je održan simpozij posvećen tom blagopokojnom svećeniku rodom iz Varaždinske biskupije.

Salzburg Tko je bio Vilim Cecelja? Čovjek za svakog čovjeka u potrebi, bez obzira na religiju i nacionalnu pripadnost

Simpozij, koji je organizirao Organizacijski odbor za promoviranje života i djela vlč. Vilima Cecelje na čelu s vlč. Markom Zadravcem, župnikom u Donjoj Voći, započeo je molitvom na groblju u Svetom Iliji koju je predvodio preč. Izidor Ferek, župnik, dekan i kanonik Zbornog kaptola.

O životu i djelovanju vlč. Vilima Cecelje danas se u Hrvatskoj vrlo malo zna, ali organizatori simpozija istaknuli su kako se u hrvatskom iseljeništvu njegovo ime spominje s poštovanjem i zahvalnošću te povezuje uz mnoge osobne sudbine i uspomene. Od odlaska iz domovine 1944. pa do smrti 1989. godine, služio je braći ljudima, a ponajprije Hrvatima, sunarodnjacima koji su se zbog Drugog svjetskog rata morali iseliti iz domovine, rečeno je uoči simpozija.

Uz vlč. Zadravca, moderatorica simpozija bila je Jasenka Vidić, prof. povijesti i njemačkog jezika i književnosti, koja je posebno aktivno uključena u proučavanje i promociju života i djela vlč. Cecelje.

fra Josip Bebić Životni put svećenika koji je 42 godine proveo u Njemačkoj: Jedan Hrvat vrijedi kao cijelo hrvatstvo

"Nažalost u varaždinskom kraju još uvijek nisu dovoljno poznati lik i djelo vlč. Cecelje. Upravo zato uzeli smo si za zadatak da to promijenimo. O njemu je poznato tek ono što je službena verzija iz, primjerice, knjige 'Tko je tko u NDH?', ali zbog toga što je vlč. Cecelja još za vrijeme Drugog svjetskog rata otišao iz domovine i nije se smio vratiti, za Jugoslaviju je on bio neprijatelj broj jedan i o njemu se nije smjelo ni govoriti", pojasnila je prof. Vidić.

Posmrtni ostaci vlč. Cecelje preneseni su 1997. godine iz Salzburga i pokopani na mjesnom groblju u Svetom Iliji te se od tada svake godine o obljetnici njegove smrti, 3. srpnja, održava komemoracija.

Kako se moglo čuti na simpoziju, brojni štovatelji vlč. Cecelje iz Hrvatske, a još više iz hrvatskih zajednica izvan domovine, redovito se dolaze pomoliti na njegovu grobu i posjetiti njegov rodni kraj i župu.

Tomislav Markić Tomislav Markić Njemačkoj nedostaju i hrvatski svećenici. Otkriva li ovaj podatak pravu istinu o egzodusu iz Lijepe Naše?

"Doprinos vlč. Cecelje cijeloj Hrvatskoj nemjerljiv je i može se svesti na dvije dimenzije; dušobrižničko djelovanje u pastvi u izbjeglištvu te očuvanje uspomene na žrtve Bleiburga. Vlč. Cecelja jako veliku pažnju posvećivao je pobožnosti krunice. Tijekom hodočašća hrvatskih vjernika u Attnang-Puchheim blizu Linza svake godine posebnu pažnju posvećivao je molitvi krunice. Smatrao je da molitva krunice ima čudesnu moć te da preko nje možemo ostvariti našu želju, stvaranje neovisne domovine", istaknula je prof. Vidić.

U sklopu simpozija govorili su mons. Zvonimir Sekelj na temu "Mozaik sjećanja na vlč. V. Cecelju"; zatim mag. Dragan Jurić MBSc. koji je govorio o vlč. Cecelji i komemoraciji na Bleiburškom polju u očima komunističkih vlasti u Jugoslaviji; doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac na temu "Vlč. V. Cecelja iz perspektive socijalnog nauka Crkve"; prof. dr. Mijo Korade "Vlč. V. Cecelja i Glasnik srca Isusova i Marijina" te naposljetku doc. dr. Vlatka Vukelić koja je pričala o Cecelji i blaženom kardinalu Alojziju Stepincu kao o 'ljudima u miru i ratu'.

Napustio stomatologiju Amerikanac iz Ljubuškog zbog Domovinskog rata i Međugorja postao svećenik

Simpozij je završio misom u župnoj crkvi Svetog Ilije proroka koju je, u zajedništvu s više svećenika, predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Nakon mise u Pastoralnom centru "Vilim Cecelja" otvorena je izložba učenika Osnovne škole Vladimira Nazora iz Svetog Ilije.

  • boris:

    Dobar čovjek i svećenik, počivao u miru Božjem!

  • hefest:

    Bleiburg se počeo događati 15. svibnja 1945., a on je "napustio" Hrvatsku 1944. Zašto nije sa svojim narodom ostao do kraja? Najbolji su mi ovi što su zbrisali; Pavelić, Artuković, Ćelan......i danas se o njima pišu hvalospjevi, a ostavili su ... prikaži još! svoj narod! ......ili recimo general Herenčić i pukovnik Crljen koji su sudjelovali u pregovorima sa britanskom vojskom na Bleiburgu i pregovorima sebe spasili, a ostale pustili na milost i nemilost JA! Zašto taj isti svećenik nije ništa govorio o izdaji hrvatskog naroda i predaji hrvatskog teritorija nekakvim sporazumima?

  • gruzija:

    Da ga je Jugoslavija bolje kontrolirala nebi imali ovakvu Hrvatsku