Poslovice kao nepresušne narodne i životne mudrosti bile su u središtu pozornosti sjajno organizirane "Večeri poslovica" koju su u Hrvatskom centru u Beču sjajno promovirali bivši diplomat i autor dviju knjižica s poslovicama, bečki Imoćanin Mate Mihaljević i gradišćanskohrvatska književnica, pjesnikinja i glumica Ana Šoretić iz Cogrštofa u Gradišću.
O društveno-kulturnoj i književnoj važnosti narodnih poslovica uvodno je govorila prof. dr. Zorka Kinda-Berlaković s bečke slavistike koja vodi i studij hrvatskog jezika na Pedagoškoj visokoj školi u Gradišću.
Kinda-Berlaković napomenula je kako poslovice postoje na svim jezicima i u svim kulturama, a prve pisane nalaze se već u Bibliji među mudrosnim knjigama Starog zavjeta.
U sklopu "Večeri poslovica" Mate Mihaljević predstavio je svoje dvije dvojezične brošure "Usporedba njemačkih i hrvatskih prijedloga u prijedložnim reakcijama i izrekama" i "Neke njemačke izreke u odnosu prema hrvatskim – različitosti i posebnosti". Riječ je oko 400 poslovica koje je autor sakupio i obradio. U jednoj se bavi poslovicama, a u drugoj i frazama. Obje su, kako je sam istaknuo, korisne za studente hrvatskog jezika u Austriji, kao i za one koji uče njemački jezik.
"Poslovice su kulturno blago svakog naroda", naglasio je naš sugovornik napomenuvši da ih on dijeli na četiri kategorije: one koje se doslovno mogu prevesti s jednog na drugi jezik, one koje su slične, ali se razlikuju u pojedinostima, one koje govore o istom, no izražavanje je potpuno drukčije te one koje su slične, ali razlikuju se u pojedinostima. Zahvalio je i Splićaninu Zoranu Boškoviću na potpori i pomoći.
Ana Šoretić predstavila je poslovice objavljene u svoje dvije objavljene knjige: "Prvo speci, pa reci" (2005.) i "Sram za tram" (2009.).
Autore je predstavio i kroz program vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran. Promociju su uljepšali glazbom Josip Čenić i Matko Discipolo iz Dubrovačkih kavaljera
Oduševljenje i smijeh u publici izazvao je trojezični skeč u izvedbi Mihaljevića na hrvatskom jeziku i Šoretića na njemačkom i gradišćanskohrvatskom jeziku, a u kojem su predstavili popularne hrvatske narodne poslovice kroz razgovor i nadmudrivanje između bračnih partnera. Takve kulturne i duhovite večeri, barem što se tiče reakcija bečke publike, očito bi trebalo češće organizirati.
