"Hrvatska od stoljeća 7. do danas" naslov je knjige prof. dr. Dinka Šokčevića, hrvatskog povjesničara i kroatiste iz Mađarske, koja je predstavljena prošli tjedan u Hrvatskom centru u Beču.
Razgovor s autorom vodio je Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina. Organizator predavanja bila je Matica Hrvatska Beč, na čelu s predsjednicom dr. Željkom Caparin-Vučur koja je uvodno pozdravila gosta i publiku. Prisutna je bila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
Monografija "Hrvatska od stoljeća 7. do danas" prva je cjelovita sinteza povijesti Hrvata i Lijepe Naše od samih početaka do danas.
Kako je napomenuo autor Šokčević, djelo je napisano i najprije objavljeno na mađarskom jeziku za potrebe tamošnje znanstvene i šire javnosti, a zatim je dopunjeno i prevedeno na hrvatski jezik.
"Analizirajući postojeću literaturu uvidio sam da takva knjiga na mađarskom jeziku ne postoji, što me motiviralo da počnem istraživati i pisati ovu zahtjevnu materiju. Još jedan od bitnih razloga bilo je veliko neznanje o povijesnim činjenicama, što me dodatno potaknulo da je napišem", rekao je naš sugovornik.
Ovaj odličan poznavatelj hrvatsko-mađarskih odnosa i mađarske i hrvatske povijesti istaknuo je kako je tom knjigom Mađarska dobila prvu znanstvenu sintezu hrvatske povijesti, a Lijepa Naša, u kojoj već ima više hrvatskih povijesnih sinteza, cjelovit pregled u kontinuitetu i prirodu hrvatsko-mađarskih odnosa.
"Zbog jezične barijere brojni podaci iz suvremenih mađarskih povijesnih istraživanja bili su nepoznati hrvatskim povjesničarima", dodao je autor knjige.
Ono što njegovu povijest bitno razlikuje od većine dosadašnjih hrvatskih povijesnih sinteza jest to što ne robuje stereotipima o stalnom antagonizmu Hrvata i Mađara.
U poglavlju Hrvati i Mađari u Habsburškoj Monarhiji od 1849. do 1918. ukazuje i na činjenice da je, uz antagonizme, riječ o razdoblju međusobne intenzivne suradnje gospodarskih i društveno-kulturnih elita te zajedničke borbe protiv bečkog apsolutizma, za obnovu ustavnih sloboda.
Knjiga govori o tome kako su Hrvati i Mađari veliki dio svojih nacionalnih povijesti proveli u zajedničkoj državi (Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo 1102. – 1918.).
Šokčević je govorio i o razdoblju nakon 1918. godine – stvaranju jugoslavenske države, čime se u knjizi iscrpno bavi. Objasnio je i svoje gledanje na važne procese iz razdoblja Drugog svjetskog rata, poslijeratnog socijalističkog razdoblja i tranzicije iz socijalizma u građanska demokratska društva. Poseban osvrt dao je na raspad bivše Jugoslavije, uzroke i posljedice, ali i Domovinski rat.
Na kraju promocije Šokčević je odgovarao na brojna pitanja iz publike koju je zanimalo je li u svojoj knjizi obradio Jasenovac i Bleiburg, na što je odgovorio potvrdno, istaknuvši kako se zločinci ne smiju prešutjeti u povijesnoj sintezi. Napomenuo je kako se većina zločina dogodila u Sloveniji, a ne u Bleiburgu.
"Sjećanje na žrtve moralna je dužnost", ustvrdio je.
Neke iz publike zanimalo je kako Mađari gledaju na Zrinskog i Frankopana, posebice Zrinskog koji je bio Hrvat, ali i ugarski plemić. Jedno od pitanja bilo je i zašto Hrvatska, poput Mađarske, u Beču nema svog arhivara, vezano uz austrijski Državni arhiv, na što je veleposlanica Cvjetković odgovorila kako iako je već davno s Austrijancima dogovorena lista povratka arhivske građe u Hrvatsku, a to se ni nakon osamostaljenja naše zemlje još uvijek nije dogodilo.
Zamoljen da povuče paralelu u Europi između 1918. i 2018. godine, Šokčević je napomenuo da takvo nešto ne postoji.
"Ako želimo snažnu Europsku uniju, onda ona mora zadržati svoju šarolikost jer centralizacija, kako je pokazala povijest, ne vodi ničemu dobrome", zaključio je autor djela.
Prof. dr. Dinko Šokčević 58-godišnji je Hrvat iz Mađarske koji se školovao u Mađarskoj i u Hrvatskoj. U obje zemlje djeluje kao povjesničar, istraživač i sveučilišni profesor. Predavao je hrvatsku povijest u Mađarskoj i mađarsku u Hrvatskoj. Viši je znanstveni suradnik za povijest mađarske Akademije znanosti u Budimpešti, suradnik Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Instituta za povijest u Zagrebu. Od 2014. donedavno bio je ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu.
