Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Sve o hrvatskim udrugama u Austriji zapisano je na 1300 stranica knjige

O značaju knjige za hrvatsku zajednicu govorila je Zagrepčanka Zdenka Infeld, jedna od najuspješnijih hrvatskih poduzetnica u Austriji te vlasnica velike zbirke umjetnina
19. svibnja 2019. u 19:54 0 komentara 148 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/7

"Hrvati i hrvatske udruge u Austriji" naslov je knjige predstavljene u prostorijama njezinih izdavača – Hrvatskog svjetskog kongresa i Hrvatske akademske zajednice u Beču.

Migracije, svadbeni običaji, identiteti Iz Boke kotorske u Ameriku i Australiju iseljavali su mlađi muškarci

Djelo je već bilo predstavljeno i u Milsu kod Solbad Halla u austrijskoj pokrajini Tirol. Na promociji su govorili autori – predsjednik HSK-a Austrija i idejni začetnik knjige Igor Lacković, ravnateljica HAZ-a Austrija Anamarija Manestar koja je vodila kroz program i jedan od predsjednika HAZ-a Austrija Marijan Kalapurić.

Riječ je o uratku koje na gotovo 1300 stranica govori o postanku i razvoju hrvatskih udruga u Austriji u posljednjih 30-ak godina te značaju tih udruga za iseljenike.

"Posebna vrijednost knjige je u tome što obuhvaća hrvatske udruge na području gotovo cijele Austrije", rekla je Manestar uvodno, pozdravivši goste i zahvalivši im što su se odazvali u tako velikom broju. 

Istaknula je kako je to "prva knjiga objavljena u samostalnoj Hrvatskoj koja obuhvaća hrvatsko kulturno, književno i sportsko iseljeništvo i sve oblike njihova djelovanja".

"Projekt je pokrenuo Hrvatski svjetski kongres u Austriji 2015. godine i razvijao se u tri faze", napomenuo je Lacković, istaknuvši kako knjiga potvrđuje da danas na području Austrije postoji oko 160 udruga koje okupljaju Hrvate, a od toga 60-ak koje okupljaju gradišćanske Hrvate.

Klosterneuburg Karamazov, Paro i Jugović pružili Austrijancima impresivan društveni doživljaj

"Hrvatska je tamo gdje je naša kultura", potvrdio je Lacković.

"Podatke za knjigu počeli smo prikupljati rukovodeći se razmišljanjem da ono što nije zapisano, u povijesti, nije niti postajalo", naglasio je predsjednik HAZ-a Kalapurić, dodavši: "Zbog nedostatka podataka, svjesni smo kako nismo obuhvatili sve što je vjerojatno trebalo biti obuhvaćeno i da smo možda u nečemu i pogriješili, što imamo namjeru ispraviti u budućim izdanjima koja slijede, no važno je istaknuti da je naša namjera bila čestita i plemenita".

Svoj osvrt na knjigu dali su i njeni mentori – prof. dr. Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i ravnatelj Hrvatskog povijesnog instituta u Beču, te dr. Josip Seršić, mentor knjige u prvoj fazi projekta, kao i fra Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču.

O značaju knjige za hrvatsku zajednicu govorila je Zagrepčanka Zdenka Infeld, jedna od najuspješnijih hrvatskih poduzetnica u Austriji te vlasnica velike zbirke umjetnina, pretežito suvremenog slikarstva, koja je jedina žena spomenuta u knjizi. O okolnostima djelovanja svoga supruga i njegovom doprinosu hrvatskoj zajednici govorila je i Branimira Součeka, supruga pokojnog hrvatskog i austrijskog novinara te inozemnog dopisnika više hrvatskih medija iz Innsbrucka.

Potom su predstavnici hrvatskih udruga u Austriji predstavili svoje udruge i njihovo djelovanje te svoje viđenje aktualne situacije. Među njima su bili: Petar Tyran, kurator Hrvatskog centra u Beču, Luka Kobaš, predstavnik Hrvatske nogometne lige, Robert Hajszan iz Panonskog instituta iz Pinkovca u Gradišću, Marijo Šimičić, predsjednik FA Šokadija Beč, Beč Perica Mijić iz udruge Anno 93, Jadranka Gros iz Udruge Riječ-boja-ton, Franjo Raštigorac iz Hrvatske katoličke zajednice Tulln, Ruža Stjepanović iz SK CRO Vienna, Vladimir Čamba koji je već pola stoljeća u Austriji i ostali. 

Slika-ton-riječ Dojmljiva priredba u Hrvatskom centru u Beču

Neki od predstavnika hrvatskih Udruga, ali i autora knjige ukazali su na činjenicu da "čvršći oblik povezanosti svih udruga na prostoru cijele Austrije ne postoji".

U sklopu bečke promocije Hrvatskoj akademskoj zajednici u Austriji predana je "Večernjakova domovnica", kao najuspješnijoj hrvatskoj udruzi u iseljeništvu u 2019. godini, po odluci žirija, s obzirom na to da nitko od trojice čelnika nije došao u Bad Homburg u ožujku ove godine preuzeti nagradu. Ravnateljica HAZ-a Anamarija Manestar zahvalila se žiriju Večernjeg lista na dobivenoj nagradi, koja im je, kako je istaknula, poticaj za daljnji rad.

Autori knjige "Hrvati i hrvatske udruge u Austriji" posebno ističu kako je vrijednost ovog djela, između ostalog, i u tome da poziva na zajedništvo, njegovanje tradicije, običaja i hrvatskog identiteta. Više nego hvalevrijedne odrednice, uz uvjet da budu primijenjene i u praksi. Posebno nedostatno zajedništvo!

Selected works 2016. – 2019. Lena Kramarić iz Dubrovnika na bečkoj premijeri

Glazbeni okvir svečanosti dali su kantautor Josip Čenić i njegov kolega iz Dubrovačkih kavaljera Matko Dišipulo na solo gitari te Mijo Mišo Bijukić na mandolini, oduševivši bečku publiku.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.