U povodu obilježavanja 130. obljetnice proglašenja Opatije, prve dame domaćeg turizma, klimatskim lječilištem, u mađarskom veleposlanstvu u Beču održana je u četvrtak navečer zanimljiva glazbeno-scenska priredba „Dolce Epoque / Slatko doba“, posvećena bogatoj povijesno-kulturnoj i turističkoj ponudi Opatije i Kvarnera. Održana je u mađarskom veleposlanstvu u Beču zahvaljujući sjajnom odabiru organizatorice i umjetničke direktorice ovog interkulturalnog europskog projekta, hrvatske pijanistice dr. phil. Marlene Priskić, budući da je poznato kako su Beč i Budimpešta, dva najveća grada Austro-Ugarske, bila najveće emitivno tržište za područje tadašnje Opatije. Dana 4. ožujka davne 1889. godine Car Franjo Josip I. i službeno je Opatiju proglasio klimatskim lječilištem. Tako je Opatija postala prvo morsko klimatsko lječilište Austro-Ugarske na Jadranu.
Sve nazočne uvodno su pozdravili mađarski veleposlanik u Austriji dr. Andor Nagy, opunomoćeni ministar u hrvatskom veleposlanstvu u Austriji mr. Silvio Kus, ministar savjetnik Marco Di Ruzza iz talijanskog veleposlanstva te organizatorica bečke promocije dr. Marlene Priskić.
Veleposlanik Nagy rekao je kako je ovaj međunarodni projekt zanimljiv vremeplov iz doba kada su Mađari, oduševljeni Opatijom, govorili da je riječ o mađarskom moru. Tako danas nazivaju Balaton.
Silvio Kus na primjeru Opatije uputio je na višestoljetnu pripadnost Hrvatske Europi, istaknuvši kako će Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzeti kormilo Europske unije te dalje podupirati i jačati europske vrijednosti. Pozvao je sve nazočne da dođu na hrvatski Jadran.
"To je more svih nas", dodao je.
Marco Di Ruzza rekao je kako projekt "Slatko doba" promovira europske vrijednosti kroz glazbu koja je svima razumljiv, univerzalan jezik.
Organizatorica Priskić istaknula je kako je ovim međunarodnim projektom i knjigom "Slatko doba" željela promovirati našu domovinu i ovaj kraj. U knjizi su izvorni recepti za slastice kvarnerskih vila Opatije i Lovrana iz razdoblja od 1910. do 1941., a nastala je na temelju rukopisnog teksta Codex Laurianensis. Dodala je kako se knjiga na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku može kupiti u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji te u hrvatskim knjižarama. Na bečkoj promociji duh toga vremena uhvaćen je nizom starih razglednica, karata i fotografija Opatije, Lovrana i riječke luke koje su se prikazivale na platnu za trajanja glazbeno-scenskog programa.
Bio je to dojmljivi osvrt na bogatu stoljetnu hrvatsku turističku tradiciju koja svjedoči o duboko ukorijenjenoj europskoj prošlosti Opatije, Lovrana i Kvarnera. To potvrđuju i slavne godine opatijske povijesti tijekom kojih su brojni poznati i slavni boravili u ovome gradu: od samog cara Franje Josipa i carice Marije Ane, prijestolonasljednika Štefanije i Rudolfa, nadvojvode Ferdinanda, njemačkog cara Wilhelma II., švedskog kralja Oskara II., rumunjskog kralja Karola i kraljice Elizabete i bana Josipa Jelačića do poznatih umjetnika, pisaca, pjesnika, liječnika, izumitelja poput Gustava Malera, Jamesa Joycea, Antona Pavloviča Čehova, Isadore Duncan i mnogih drugih uglednika tadašnje društvene scene koji su uživali u ljepotama Opatije.
Umjetnici iz Hrvatske, Italije, Austrije i Mađarske koji su nastupili u programu, Ilaria Zanetti (sopran), vokalni sastav Wiener Comedian Harmonists, Marco Ferri (violina), Enrico Ferri (čelo), Alessandra Fogliani (glasovir), Marlene Priskić (glasovir) te glumci Marina Stanger i Zoran Josić oduševili su svojim impozantnim nastupima zahtjevnu bečku publiku koja ih je nagradila dugotrajnim burnim pljeskom i dvaput pozivala na "bis".
U zahtjevnom i vrlo dopadljivom glazbenom programu sve kompozicije odnosile su se na razdoblje obuhvaćeno predstavljenim projektom, a izvedeni su poznati europski i svjetski skladatelji: Liszt, Eilenberg, Satie, Godowsky, Monti, Johann Strauß, Saint-Saens, de Sarasate, Gershwin, Čajkovski, Drdla, Offenbach, Puccini, Lehar, Mascagni, Di Capua i Glen Miller. U program je uvrštena i "Serenada o Opatiji" Zvonimira Krkljuša koju je sjajno otpjevao bečki sastav Wiener Comedian Harmonists. Manifestacija je priređena pod pokroviteljstvom veleposlanstava Republike Hrvatske, Mađarske, Italije, Francuske i člana obitelji Habsburg-Lothringen, nadvojvode Markusa Salvatora, te uz potporu Europskog parlamenta.
Kako nam je nakon priredbe rekla organizatorica i umjetnička direktorica projekta i pijanistica dr. Marlene Priskić, rođena Talijanka lovranskih korijena, koja potpisuje i režiju i koreografiju, projekt je dobio i veliku pohvalu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Istaknula je da je posebno, s obzirom na povijesno-kulturne i turističke veze Beča i Opatije, veseli da je bečka publika tako sjajno prihvatila predstavljeni projekt.
"Za umjetnike je najveći dar kad u Beču, svjetskoj metropoli glazbe i kulture, od selektivne bečke publike dobiju ovakvo priznanje i podršku", dodala je pijanistica Priskić, koja je tijekom svoje glazbene karijere radila i s Lucianom Pavarottijem i opernom divom Mirellom Freni.
Posebno je zahvalila Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, hrvatskom Ministarstvu turizma te Gradu Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji, Državnom arhivu u Rijeci, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja ''Rijeka'', Matici hrvatskoj, Turističkoj zajednici Općine Lovran, Zajednici Talijana ''Lovran'' i Zajednici Talijana ''Opatija'' što su prepoznali važnost ovog međunarodnog projekta, podržali ga te pomogli pri njegovoj realizaciji kako bi kod europskih partnera ostavili najbolji dojam.
Projekt je i na Bečane ostavio sjajan dojam, osim primjedbi iz publike da "malo predugo traje" i da treba izostaviti monotono čitanje o povijesno-kulturnim znamenitostima i događajima Opatije i okolice između glazbeno-scenskog programa, jer to "umrtvljuje" njegovu stilski i umjetnički dobro zamišljenu dinamiku. Kroz program je projekciju na platnu tehnički vodila arhitektica Enrica Morini, a tekstove čitala Magdalena Stipanović. Promotivna manifestacija završila je prigodnim domjenkom, na kojem se uz mađarske pogače i hrvatske slastice, pripremljene po izvornim recepturama Codexa Laurianensis od slastičarnice Delicatesse Dal Cont iz Udine, i mađarskog vina, serviralo hrvatski liker Maraska i kava Franck, koju je za uzvanike, njih oko 150, pripremao poznati kolekcionar antikvarnih mašina iz 1870. – 1930. godine, Lucio Del Piccolo iz Gradisca d´Isonzo (Italija).
