Prijatelji

Prof. Žugaj predstavio Bečanima slikarski opus Otona Glihe

Foto: Snježana Herek
1/4
22.03.2019.
u 00:48

Bečka promocija Glihe bila je fokusirana na najvažnija slikareva djela, pejzaže otoka Krka i sjevernog Hrvatskog primorja, uz prikaz razvoja njegova pejzaža

"Oton Gliha – slikar portreta, pejzaža i gromača" naziv je predavanja prof. dr. sc. Ranka Žugaja, uglednog hrvatskog znanstvenika i autora stručnih knjiga s područja hidrologije iz Zagreba. Predavanje je održano u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, u spomen na ovog velikog hrvatskog akademskog slikara.

Prof. Žugaja s Otonom Glihom (1914. – 1999.) veže dugogodišnje prijateljstvo i poznavanje njegove slikarske ostavštine, čiji jedan dio, kako je na predavanju rekao, i sam posjeduje.

"Oton Gliha bio je prijatelj moje obitelji i poznavao sam ga od djetinjstva. Bio je ne samo slikarski velikan, nego i pošten običan čovjek velike kulture i naobrazbe, vrlo duhovit i radišan, s kojim je druženje uvijek bilo izuzetno zanimljivo", istaknuo je prof. Žugaj, dodavši: "Hvala hrvatskoj veleposlanici dr. Vesni Cvjetković i Miri Gattin te Matici Hrvatskoj u Austriji što su mi omogućili ovo predavanje upravo sada kada se obilježava 105. godina Glihina rođenja i 20. godišnjica njegove smrti. Ono je na spomen mom nezaboravnom prijatelju, potpuno predanom svojemu slikarstvu, uz kojeg sam i ja otkrivao elemente njegove dojmljive umjetnosti."

Govoreći o Glihinu bogatom i raznolikom stvaralačkom opusu, napomenuo je kako je umjetnik slikao pejzaže, mrtve prirode, portrete, ali najpoznatiji je po svojim gromačama.

"Gliha je ušao u antologiju hrvatskog slikarstva motivom gromača, jedne vrste suhozida, koji je nakon rane faze mrtve prirode i portreta u duhu Cézanneova slikarstva više od četiri desetljeća dominirao njegovim stvaralaštvom", naglasio je prof. Žugaj. 

Napomenuo je kako je slikar ostavio svoj bogat i upečatljiv opus od stotinjak crteža, grafike, zidne slike, kamene mozaike te svečani zastor "Bakarske gromače" iz 1981. u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci...

"Ovaj višestruko nagrađivani slikar dobio je čak 22 nagrade i priznanja u zemlji i inozemstvu, među njima i nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1976. te nagradu HAZU-a za likovnu umjetnost 1998., kratko pred svoju smrt u Zagrebu, u lipnju 1999. godine", istaknuo je predavač. Dodao je kako je Gliha izlagao svoje likovne radove na 27 samostalnih te 116 skupnih izložbi. 

Bečka promocija Glihe bila je fokusirana na najvažnija slikareva djela, pejzaže otoka Krka i sjevernog Hrvatskog primorja, uz prikaz razvoja njegova pejzaža, od realističkih radova s kraja 40-ih i početka 50-ih godina do onih apstrahiranih i prelaska na gromače, s kojima je dosegao vrhunac svoga likovnog stvaralaštva. 

"Svoju prvu samostalnu izložbu imao je u Zagrebu 1954. godine kada je nastala i poznata slika – Primorje, važna za početak ciklusa Gromača, a 1957. u Zagrebu postavlja izložbu Krčke gromače. Sliku Bijele gromače otkupio mu je godinu dana kasnije Muzej Solomon Guggenheim", ispričao je prof. Žugaj, napomenuvši kako se gromače Otona Glihe nalaze u brojnim privatnim zbirkama i muzejima u zemlji i svijetu. 

Izuzetno zanimljivo predavanje otvorila je pozdravnim govorom hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković. Ona je istaknula kako je Gliha živio na relaciji Zagreb – Krk, a oko sebe je okupljao ljude s kojima je rado provodio vrijeme raspravljajući o umjetnosti.

"I ja sam sa svojim prijateljima i kolegama navraćala u njegov atelje u Križanićevoj ulici u Zagrebu, kultno mjesto gdje su mnogi dolazili ne samo pogledati Glihine nove slike, nego i razmijeniti mišljenje o društvenim aktualnostima", zaključila je hrvatska veleposlanica. 

Organizatori predavanja bili su veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji i Matica hrvatska u Austriji.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije