Istraživački projekt "Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne" i posebno izdanje Književne smotre pod naslovom "100 godina Republike Austrije. Postimperijalno nasljeđe u austrijskoj književnosti", predstavili su u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču voditelj projekta, sveučilišni profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Marijan Bobinac, njegova kolegica i članica projektnog tima, postdoktorand na Odsjeku za germanistiku dr. sc. Jelena Spreicer i austrijski znanstvenik i sveuč. prof. u Beču dr. Wolfgang Müller-Funk.
Prof. Bobinac objasnio je cilj projekta i njegove postimperijalne i postkolonijalne metodološke postavke, kao i plan rada odvijanja aktivnosti na istraživanju preklapanja i dodira u kulturi sjećanja te u strukturnim načelima koja karakteriziraju zajedničke književne strukture u srednjoj Europi.
O projektu su govorili i inozemni član istraživačke skupine prof. Müller-Funk, koji se usredotočio na istraživačku paradigmu o Habsburškoj monarhiji i njezinom postkolonijalnom, odnosno postimperijalnom nasljeđu, te dr. Spreicer, koja je dala kratak prikaz sadržaja obje knjige.
"Ovdje smo predstavili dvije knjige. Jedna je istraživački projekt financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i sadrži referate, odnosno radove koje smo pripremili za konferencije održane u Beču i Zagrebu, sažete u publikaciji Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne, a druga se odnosi na poseban broj našeg časopisa Književna smotra posvećene isključivo postimperijalnom nasljeđu u austrijskoj književnosti koje smo uredili kolegica Spreicer i ja", rekao je prof. Bobinac dodavši: "Hrvatski germanisti i naši prijatelji iz drugih zemalja dali su za to posebno izdanje Književne smotre svoje priloge u kojima tematiziraju razne aspekte postimperijalnog nasljeđa u austrijskoj književnosti, od Karla Krausa do modernih autora, pri čemu smo nastojali vidjeti kako se ta austrijska kultura razvijala, kako se austrijska nacija koja je bila u velikoj krizi nakon raspada Monarhije uspjela rekonstruirati i stvoriti svjetsku i relevantnu literaturu i kulturu te kako se ona danas predstavlja u Austriji i inozemstvu".
Bobinac je zahvalio Austrijskom kulturnom institutu koji je podržao i subvencionirao inicijativu oko posebnog izdanja "Književne smotre". Napomenuo je kako je austrijska postimperijalna kultura imala izuzetno važan utjecaj i na razvitak hrvatske kulture, jedne od starijih europskih kultura.
Govoreći o prvoj knjizi, "Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne", prof. Bobinac posebno je istaknuo kako je riječ o projektu međunarodne suradnje.
"Već 20-ak godina Odsjek germanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu intenzivno surađuje s kolegama znanstvenicima iz Austrije, ali i ostalih zemalja bivše Habsburške Monarhije, Mađarske, Češke, Slovenije i Bosne i Hercegovine", naglasio je.
"Ovaj projekt za mene je posebno značajan, jer sam i urednica obje ovdje predstavljene knjige. U sklopu projekta bavim se postimperijalnim nasljeđem u hrvatskoj književnosti, iako sam germanist po struci. Ta interdisciplinarnost i transdisciplinarnost jedna je od osnovnih značajki ovog projekta", napomenula je dr. Spreicer. Dodala je kako utjecaj postimperijalnih narativa evidentan i ne mogu ga previdjeti oni koji se bave njemačkom i hrvatskom književnošću. Osvrnula se i na pojam tzv. habsburškog mita u austrijskoj književnosti i dala neke primjere iz naše književnosti.
Najavila je i treću knjigu o višejezičnosti u imperijima koja bi trebala izaći u ljeto ove godine.
"Time ćemo završiti naš istraživački projekt koji službeno završava krajem svibnja", dodala je urednica dviju u Beču predstavljenih znanstvenih knjiga.
Promociji je bila prisutna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković. Promotore i goste uvodno je pozdravio savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču Domagoj Marić. Glazbeni okvir svečanosti dala je mlada sopranistica Lucija Spevec uz pratnju Tihane Dovhanj na glasoviru.
