U sklopu kanadskog državnog blagdana Victoria Day, u Norvalu je od 18. do 20. svibnja 2018. održan 44. kanadsko-hrvatski folklorni festival Istočne folklorne federacije. Ovo tradicionalno godišnje okupljanje izvođača različitih dobnih skupina odlična je prilika za druženje hrvatske iseljeničke zajednice na sjeveroistoku američkog kontinenta.
Na manifestaciji su sudjelovali Hrvati iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Bile su tu i folklorne skupine iz grada domaćina Norvala te okolnih središta Mississauge, Toronta, Oakvillea, Hamiltona, Kitchenera, Londona, sve do udaljenog Windsora, Ottawe, Montreala, Vancouvera. Od gostiju iz SAD-a, ugošćene su folklorne skupine iz New Yorka, Clevelanda, Detroita i Chicaga.
"Hrvatski folklor, uz crkvu, glavna je poveznica našeg iseljeništva s kulturom, običajima i vjerom iz domovine. Na ovom festivalu većinom je sudjelovao drugi i treći naraštaj Hrvata iz dijaspore", istaknula je organizatorica Zrinka Burić, predsjednica društva "Kralj Zvonimir".
O samoj organizaciji i pripremama festivala, koje su trajale dvije godine, razgovarali smo s koordinatoricom Marlin Mijaljević iz kolo-grupe "Kralj Zvonimir".
"Velika je čast i odgovornost biti domaćin jednog ovakvog događaja. Kroz dvije godine planiranja, stresnih i smiješnih trenutaka, uspjeli smo organizirati uspješan festival. On je ponos naše djece, roditelja i cijele Župe Kraljice Mira u Norvalu. Zahvaljujemo festivalskom savezu na podršci koju smo imali u pripremama", naglasila je Mijaljević.
Događaj je otvorio Peter Vuković, predsjednik Kanadsko-hrvatskog folklornog saveza Istok. U pozdravnom govoru zahvalio je svima onima koji su posvetili svoje vrijeme, trud i ljubav, čime su omogućili da "Kralj Zvonimir" djeluje već 33 godine. Također se prisjetio prvog festivala iz ratne 1991. kada je grupa postojala tek sedam godina i bila je jedna od najmlađih folklornih skupina u Kanadi.
Festivali svake godine svjedoče o odličnim odnosima između folklornih društava iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Tako je koreografiju za izvedbu "Posavske svadbe" folklorne skupine "Hrvatsko selo" iz Hamiltona pripremio Željko Jergan iz Pennsylvanije, bivši član grupe Lado.
"Djevojke i mladići s ponosom su izveli vokalno zahtjevne pjesme i plesove iz Posavine. Moja prva suradnja s nekom kanadskom folklornom grupom počela je 1987. godine kada sam podijelio svoje iskustvo i ljubav s roditeljima ovih današnjih izvođača. Predvođeni maestrom tambure Johnom Loncharicem, bilo je zadovoljstvo gledati njihove potomke kako danas nastupaju", s ponosom je napomenuo Jergan.
"Svake godine na festivalu se prepričavaju priče o dugogodišnjim prijateljstvima, vezama, brakovima i obiteljima, koje su započele upravno na jednom od prijašnjih događaja. To je jedan od razloga zašto su naša djeca došla na ideju da slogan ovog festivala bude '#love at first kolo'. U tom sloganu iskazana je njihova ljubav prema hrvatskom folkloru, korijenima i jednih prema drugima", dodala je Zrinka Burić.
Drugi dan festivala uvijek započinje svetom misom koju organiziraju domaćini. Misno slavlje predvodio je fra Marko Puljić, a poseban ugođaj stvorili su tamburaši koji su izveli crkvene pjesme marijanske tematike, prigodne za svibanj, posvećen gospi u Crkvi Kraljice Mira.
Franjevac Jozo Grubišić, svećenik u Župi Kraljica Mira, koji iza sebe ima četiri desetljeća pastoralnog rada, nije krio svoje oduševljenje manifestacijom.
"Nikad više mladih u hrvatskim nošnjama, molitvi, pjevanju i sviranju. Nikad nešto ovako nisam vidio na folklornim festivalima", otkrio je naš sugovornik.
Na drugom danu koncerta domaćini su zatvorili festival koreografijom koja je oduševila mnoge prisutne i izmamila pokoju suzu radosnicu. Pjesme i plesovi iz doline Neretve, hercegovačka ganga u izvedbi članova i župljana Kraljice Mira u Norvalu, od 7 do 77 godina, bila je kruna ovog uzbudljivog vikenda.
Učiteljice folklora Rosemary Nižić, Michelle Herak i Mary Leko na kraju manifestacije primile su čestitke. Lijepe uspomene zauvijek će ostati sa svim sudionicima iz Norvala.
E jesi ti neki jadnik "worldwizards" otvori malo oci, djeca koja su rodjena i zavrsila skole u Hrvatskoj bjeze van iz zemlje, htio bi da djeca koja su rodjena vani, druga ili cak treca generacija, da se vrate u tu jadnu vukojebinu, POSTO??.