Naslovnica Vijesti

Među laureatima prestižnog 6. Kliofesta i prof. dr. sc. Dinko Šokčević iz Mađarske

Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj te vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu
17. svibnja 2019. u 08:49 0 komentara 40 prikaza
Foto: Matica

Kruna 6. Kliofesta dodjela je nagrada povjesničarima koja će se danas točno u podne održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Tako će Nagrada "Ivan Lučić" za životno djelo biti uručena prof. dr. sc. Mirjani Matijević Sokol koja je, uz karijeru istaknute sveučilišne profesorice, 20-ak godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. 

Vizija Školski centar u Sambotelu, Hrvatsko kazalište u Pečuhu i još brojni projekti Hrvata u Mađarskoj

Mirjana Matijević Sokol istaknula se svojim doprinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Nagrada "Mirjana Gross" za knjigu godine s povijesnom tematikom dodijelit će se dr. sc. Ivani Horbec za knjigu pod naslovom "Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća". 

"Ivana Horbec oblikovala je uzornu sintetsku studiju koja se po svojim istraživačkim rezultatima i interpretativno-analitičkim dosezima s pravom može ubrojiti među najvažnije radove s područja hrvatske povijesti ranog novog vijeka u posljednjih nekoliko desetljeća", rekao je dr. sc. Damir Agičić. 

Nagrada "Vjekoslav Klaić" za popularizaciju povijesti bit će uručena dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju "Povijesne kontroverze", kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za "Hrvatski povijesni atlas". Nagrada "Ferdo Šišić" za diplomski rad bit će uručena Luciji Bakšić i Marku Vodopiji.

Tri desetljeća I Hrvati u Mađarskoj imaju svoj tanac

Nagrada "Jaroslav Šidak" koja se dodjeljuje inozemnim historiografima ove godine bit će uručena povjesničaru i kroatisti iz Mađarske prof. dr. sc. Dinku Šokčeviću (mađ. Sokcsevits Dénes). Uz karijeru omiljenog sveučilišnog profesora i cijenjenog atašea za kulturu, ostvaruje kao povjesničar i plodnu znanstvenu karijeru još od doktorata na Sveučilištu u Pečuhu na temu "Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1790. i 1918. godine". Svoj je doktorski rad objavio pod naslovom "Magyar múlt horvát szemmel (Mađarska prošlost – hrvatski pogled)" u Budimpešti godine 2004. U međuvremenu je proširio istraživanja i na stereotipe koje su Mađari imali o Hrvatima u navedenom periodu te objavio u obliku knjige pod naslovom "Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata. Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga?" (Naklada Pavičić, Zagreb, 2006.). 

Istaknuo se kao aktivist hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Pamtimo ga kao uspješnog prvog ravnatelja novoosnovanog Mađarskog instituta u Zagrebu i savjetnika za kulturu Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2017. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj te vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Šokčević je trenutačno viši znanstveni suradnik Odjela za jugoistočnu Europu Instituta za povijest Centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti u Budimpešti.

Koljnof Mladi znaju što žele. U Mađarskoj predstavili prijedloge za dobrobit hrvatske manjine

Rezultati dosadašnjeg rada dr. sc. Šokčevića važni su i zbog njegova zanimanja za povijest bačkih Hrvata i općenito za poznavanje suvremenog položaja hrvatske manjine u Mađarskoj. U svojim je knjigama i drugim prilozima nastojao što više prostora posvetiti upravo tim skupinama koje su se stjecajem okolnosti pomalo našle na margini historiografije. Taj fenomen je još važniji za hrvatsku stranu zbog toga što su se Hrvati u Mađarskoj suočili s naravnim asimilacijskim i akulturacijskim izazovima, što u svakom slučaju zaslužuje istraživačku pozornost.

Najvažnije mu je djelo objavljeno 2011. godine u Budimpešti: bio je to prvi pregled hrvatske povijesti koji je objavljen na mađarskom jeziku (Horvátország a 7. századtól napjainkig, Mundus Novus, Budimpešta 2011). Istu je knjigu 2016. godine u Zagrebu objavio izdavač Durieux u hrvatskome prijevodu ("Hrvatska od stoljeća 7. do danas"). Šokčević je ovim djelom dao fantastičan doprinos poznavanju hrvatske povijesti prikazujući je iz drugog kuta, bez stereotipa koji postoje o hrvatsko-mađarskim odnosima u razdoblju od 1102. do 1918. kad su dva naroda više od 800 godina živjela u zajedničkoj državnoj zajednici. Ta nam knjiga također omogućuje da bolje razumijemo Hrvatsku u 21. stoljeću. Sažeto, Dinko Šokčević kao Hrvat iz Mađarske oživotvoruje dobre hrvatsko-mađarske odnose, djelujući poput idealnog znanstvenog diplomata - gradeći na nenametljiv način odnose Hrvatske i Mađarske.

Dražen Petrović Počast Dražen Petrović dobio spomen-ploču u Mađarskoj

Prestižni Kliofest, što ga tradicionalno organizira inicijator prof. dr. sc. Damir Agičić i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama Republike Hrvatske pod ovogodišnjim sloganom "Pišem povijest" održat će se od 14. do 17. svibnja u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.