Naslovnica Vijesti

Gastarbajteri se vraćaju kući, ali kako ih zadržati?

U Njemačkoj su uvjeti rada u većini slučajeva lošiji, a troškovi smještaja mnogo veći
06. veljače 2019. u 09:56 0 komentara 1868 prikaza
Iseljavanje
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Iako je još uvijek jako velik broj onih koji u potrazi za boljom egzistencijom odlaze u inozemstvo, u posljednje vrijeme raste broj onih koji su se uvjerili u gorčinu tuđine te svoju budućnost ipak vide u BiH. 

Kolodvor Priče o razočaranjima Je li ovo prava istina o radu u Njemačkoj? Iskorištavanje, prljavi posao, iskrvariti...

A hoće li u predstojećem razdoblju rasti broj onih koje će jače grijati sunce tuđeg neba ili pak onih koji ne žele živjeti tamo gdje ih nitko poznati neće, ovisit će ponajviše o institucijama nadležnih za provođenje ekonomskih reformi i samih gospodarstvenika, odnosno cijene koju će ponuditi za rad. 

Da je tomu tako te da će unatoč plaći od koje mogu sebi i obitelji osigurati pristojan život stanovnici Bosne i Hercegovine radije ostati na svom ognjištu, potvrđuje jedan od najvećih gospodarstvenika u našoj zemlji, vlasnik poznatog brenda Violeta Petar Ćorluka. 

U intervjuu za portal privredni.hr Ćorluka je komentirao kako njegova tvrtka zadržava radnike, odnosno kako se nose s trendom iseljavanja. 

Gradnja Izvoze u Švedsku Uspjeli u Slavoniji: Založili smo nekretnine svojih roditelja, podigli kredit i krenuli

Povećanje primanja 

"Uprava Violete dobila je zadaću da pronađe način kako bi zaposlenicima omogućila bolja primanja, odnosno veću zaradu. Svake godine povećavamo primanja zaposlenika, a ove godine to mora biti značajnije. Što se tiče odlaska radnika, nismo imali većih problema, a dio radnika koji je otišao u Njemačku i vratio se. Recimo, jedan naš skladištar zbog većih primanja otišao je u Njemačku, ali se vratio nakon nekoliko mjeseci", rekao je Ćorluka. 

Objasnio je kako su u Njemačkoj uvjeti rada u većini slučajeva lošiji, a troškovi smještaja mnogo veći. 

"Istina, primanja su veća, ali kad se sve to zbroji, svatko vidi isplati li mu se otići. Na sličan način odu i radnici raznih zanimanja, ali se vrate", zaključuje ovaj poduzetnik koji trenutačno zapošljava oko 1100 radnika, od kojih je samo u općini Grude između 450 i 500. 

Povratnici Mladi povratnici Gastarbajteri se vraćaju kući: Ovdje je Amerika, samo puno naših ljudi to još ne vidi

Ćorlukinu tezu potvrdio nam je i direktor jednog javnog poduzeća iz Mostara. Naime, u posljednje dvije-tri godine ovu tvrtku napustio je određen broj radnika, među kojima i dio onih koji su imali ugovore na neodređeno. Svi oni sreću su odlučili potražiti u Njemačkoj. Najveći broj njih vratio se te traži drugu priliku u Bosni i Hercegovini. 

"Ne možemo reći da su se vratili odmah. Većina njih u Njemačkoj pokušala je nekoliko mjeseci, godinu dana, međutim, nakon toga su se vratili i ponovno traže posao ovdje", otkrio nam je sugovornik iz ovog javnog poduzeća, ističući su da su prije ostavljali mogućnost povratka radnika na posao nakon nekoliko mjeseci, međutim, ta praksa je ukinuta. 

Fra Miro Relota, župnik i gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, izjavio je nedavno da se u njegovu župu u naselje Gojevići vratila cijela obitelj iz Njemačke. 

Pristojan život 

Međutim, oni nisu jedini povratnici u Fojnicu, uz njih, u rodni kraj vratila se i jedna obitelj koja je trbuhom za kruhom jedno vrijeme boravila u Švedskoj. Ovakvi primjeri bilježe se diljem BiH, ali se o njima malo priča jer oni koji su se vratili to uglavnom smatraju svojim neuspjehom. 

Josip Juratović Bolja budućnost Novi život u Njemačkoj: Konačno mogu mirno spavati, vraćati kredit i uzdržavati obitelj

Mnogo je i onih koji povratak tek planiraju jer, da bi četveročlana obitelj mogla sebi osigurati smještaj, hranu i zadovoljiti ostale egzistencijalne potrebe, u Njemačkoj je potrebno najmanje tri tisuće eura mjesečno, što nije neostvarivo, ali zahtjeva jako mnogo rada i odricanja. 

S druge strane, u BiH četveročlana obitelj u vlastitom domu može sasvim pristojno živjeti s oko dvije tisuće KM. Ovime se dolazi do zaključka da bi povećanjem prosječne plaće na najmanje tisuću KM, što su vladajući u više navrata najavljivali, te su u tom pravcu napravljeni određeni koraci, radnici u BiH sebi mogli osigurati pristojan život. 

"BiH mora smanjiti poreze. Porez na rad, porez na život. Treba smanjiti opterećenje na isplaćene plaće na razinu od 50 posto. To će omogućiti poslodavcima da ne traže dodatne načine za isplatu gotovog novca radnicima i stvorit će se sasvim realni uvjeti da se plaće povećaju na 1000 maraka", zaključio je ekonomist Zoran Pavlović.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.