Kuće će izgraditi od drveta i opšiti hrastovim fasadnim letvicama. Te luksuzne stambene zgrade u švedskom gradu Uppsali, četvrtom po veličini u toj zemlji, gradi mala tvrtka iz Voćina kod Slatine. Drvene konstrukcije d.o.o. imaju 40 zaposlenih.
"Isporučujemo im lamelirane konstrukcije, hrastove lamelirane vidljive elemente te vanjske obloge zidova i krova, vanjskog stubišta, polica i stubišta vinskog podruma", ističe Ivan Đurčević.
U posao ih je uvela zagrebačka Radman grupa koja je i naručitelj. "Ulaznica" im je bio nedavno završeni projekt Panonski drvni centar kompetencije u Virovitici, čija je zgrada prototip i prva takva u Hrvatskoj.
"Kada su ga vidjeli švedski ulagači, oduševili su se", kaže Mario Abramović, tehnički direktor.
Grade se, za početak, dvije kuće i bit će ih sigurno još, a govori se i o nevjerojatnim brojkama od njih najmanje 600! Uppsala je, inače, 70 kilometara sjeverno od Stockholma, sjedište je Švedske crkve i najstarije sveučilište u Skandinaviji, stvoreno davne 1477. Grad vrvi mladim ljudima koji, opisuju naši sugovornici, doslovno žive na biciklima.
Osim hrvatskim snagama, švedske zgrade grade se i domaćim drvetom. Nekoliko je šlepera već otputovalo na sjever Europe. Mario Abramović i njegov kolega Miodrag Jarić bili su zaposlenici nekadašnjeg drvnog diva Gaj, a kada je tvrtka završila u stečaju i propala, otkupili su voćinski pogon.
"Založili smo nekretnine svojih roditelja, podigli kredit, otkupili i pokrenuli proizvodnju u koju se godinama nije ulagalo", prisjeća se Abramović.
Bile su tamo pilana, tvornica namještaja i tvornica konstrukcija. Prve dvije su prodali i usredotočili se na izradu drvenih inženjerskih konstrukcija.
Prošle godine izvezli su deset posto svojih proizvoda, a do kraja 2016. planiraju povećanje za 30 do 40 posto. Počeli su s osam radnika, danas imaju 40. Prosječna radnička plaća je oko 3500, a visokoobrazovanima šest tisuća kuna.
"Zapošljavat ćemo još, čekamo da nam Ministarstvo poduzetništva i obrta odobri projekt za nove tehnologije, kojima bi se opet povećao izvoz", otkriva.
Posebno je ponosan na Panonski drvni centar kompetencije, niskoenergetsku zgradu u koju je, slikovito rečeno, ugrađena jedna dobra šuma, između 400 i 500 kubika materijala.
"To će nam biti referenca za pokazivanje arhitektima i ulagačima što se može napraviti s drvetom", nastavlja.
Trenutačno grade i gledalište filharmonije u Skopju, a "potpisuju" i novu dvoranu na đakovačkoj ergeli lipicanaca.
"Tradicijski smo okrenuti čeliku ili betonu, a mnogi ne znaju da su drvene konstrukcije otpornije na požar. Dok gori, drvo ne mijenja mehanička svojstva. Gorjet će, ali se neće urušiti, no čelični ili betonski nosači past će pod utjecajem topline", zaključuje Abramović.
Samo naprijed!