Bolja budućnost

Novi život u Njemačkoj: Konačno mogu mirno spavati, vraćati kredit i uzdržavati obitelj

Josip Juratović
Foto: Katarina Pejić
09.02.2017.
u 14:14

U kratkom predstavljanju čuli smo od četiri hrvatska iseljenika zašto su otišli iz rodnog zavičaja te kakva očekivanja imaju od nove sredine

Iseljavanje Hrvata postaje alarmantno, svjedoci smo pravoga egzodusa, a brojke neumoljivo rastu. 

Dok brojni krajevi u domovini jednostavno postaju prazni, poput Slavonije, u zemljama zapadne Europe sve više susrećemo ljude iz Hrvatske. 

U Njemačkoj smo imali priliku prisustvovati okupljanju iseljenika koji su ovdje došli prije nekoliko mjeseci. 

Ova skupina Hrvata imala je sreću, kako i sami kažu, da o njima skrbi tvrtka koja u Njemačkoj zapošljava radnike iz domovine, ali ne pomaže im samo pri zapošljavanju nego i u egzistencijalnim pitanjima, kao što je pronalaženje stana, snalaženje s njemačkim institucijama, papirologijom, ostvarivanje prava na dječji doplatak, mijenjanje vozačke dozvole...

Upućuju ih na tečajeve stranog jezika i pomažu pri obavljanju brojnih administrativnih zadataka prilikom preseljenja. 

U kratkom predstavljanju čuli smo od četiri hrvatska iseljenika zašto su otišli iz rodnog zavičaja te kakva očekivanja imaju od nove sredine.

Njih je saslušao i zastupnik u njemačkom parlamentu Josip Juratović koji je također hrvatskog podrijetla. Kao 15-godišnjak ovdje se doselio iz Koprivnice.

Čuli smo izlaganje i voditelja projekta Roberta Petrice, djelatnika agencije koja se bavi zapošljavanjem naših ljudi.

Petrica naglašava kako za svoje usluge ne uzimaju proviziju te da su isključivo njemačka agencija.

Brojni Hrvati iz domovine i Bosne i Hercegovine dotjerani su pred zid te odlučuju potražiti bolju budućnost u Njemačkoj. 

Često dolaze na nesigurno, potpisuju razne ugovore, ne informiraju se dovoljno i, nažalost, nerijetko postaju meta prevaranata. 

Naši sugovornici imali su sreće jer su naišli na dobre ljude.

Nijemci su jako susretljiv i gostoljubiv narod, rado će vam pomoći kada ne znate jezik, dat će vam priliku da radite poslove iako niste za njih kvalificirani.

Ako pokažete volju i želju za napretkom, sigurno ćete biti nagrađeni, naglašavaju ovi Hrvati koji imaju samo riječi hvale govoreći o svojim iskustvima.

Renata Kosovca iz Velike Mlake u tuđinu je otjerao kredit u švicarskim francima. U Njemačkoj je već sedam mjeseci zaposlen kao elektrotehničar.

Kaže da su sve odredbe u ugovoru o radu ispoštovane. Zahvaljujući dobrom znanju jezika – kao dječak je izvjesno vrijeme živio u Njemačkoj – u kratkom je roku primljen izravno kod poslodavca. 

Najviše je zadovoljan uvjetima rada. Priznaje i da je sretan jer napokon može mirno spavati, vraćati kredit i uzdržavati obitelj koja je u Hrvatskoj. 

O povratku kući ne razmišlja sve dok je, kako sam naglašava, sustav tako nepravedan.

Zagrepčanin Vlado Pehar u Njemačkoj je tek nekoliko mjeseci. Ovaj četrdesetogodišnjak napustio je domovinu nakon što je njegova do tada uspješna tvrtka otišla u stečaj. Dobro se snalazi jer je prije, kao sportaš, često boravio ovdje.

Priznaje kako nikada nije ni sanjao da će raditi kao montažer jer je uvijek on bio taj koji je poslove davao drugima. No sretan je zbog svoje nove životne stranice.

Supružnici Mirela i Davor Starčić došli su iz Garešnice prije deset mjeseci. Trenutačno uče jezik i rade na montaži u tvornici autodijelova. 

Za životom u domovini ne žale jer, kako tvrde, imali su jako mala primanja i oskudica ih je natjerala da bolju budućnost potraže daleko od kuće. 

U početku su radili u restoranu brze prehrane za minimalnu plaću, ali kada su upoznali Petricu, otvorila im se mogućnost da dobiju bolje plaćen posao. 

Pomogao im je pronaći stan, a jedno vrijeme imali su i pravo korištenja automobila.

Zastupnik Juratović naglašava kako njemački sustav budno nadzire prava doseljenih radnika. On je jedan od idejnih začetnika osnivanja ureda "Faire Mobilität", koji je nastao suradnjom sindikata, crkve i političkih tijela. 

"Njemačke službe brinu o pravima radnika iz jugoistočne Europe, a oni koji smatraju da su obespravljeni kod poslodavca, mogu im se obratiti", naglašava Juratović.

Gotovo u svim velikim gradskim središtima, poput Berlina, Stuttgarta i Münchena, nalazi se jedan takav ured. 

U Heilbronn, grad koji broji oko 127 tisuća stanovnika, u protekloj godini doselilo se sedam tisuća doseljenika. Među njima je 900 izbjeglica iz Sirije, a svi ostali su došli iz jugoistočne Europe. 

Juratović apelira na ljude koji planiraju doći u Njemačku da dobro provjere poslovne ugovore, pripreme si smještaj jer je veći problem pronaći stan od zaposlenja, a najvažnija stavka za uspjeh i što bržu integraciju u društvo jest, dakako, jezik. 

"Ovdje, ako želite što prije dobiti adekvatno i dobro plaćeno zaposlenje, morate znati barem osnove jezika, inače ste osuđeni na niska primanja, a time i na puko preživljavanje", zaključuje zastupnik Juratović. 

>> Povratnica pokušava udahnuti život opustjelom Žumberku, ali problem je naša administracija: Užas!
>> Nema iseljenika koji se nije odmah po dolasku pokajao

Komentara 27

BL
Blatina19
14:44 09.02.2017.

Bravo VL. Pojacajte kampanju da se sto vise Hrvata iseli. Al morali bi stavljati oznaku placene kampanje. Navedite i tko to plaća.

Avatar mrkyyy
mrkyyy
14:42 09.02.2017.

ne volim teorije zavjere. ali stvarno ne znam kaj da mislim o svim tim nadrealnim člancima o ljudima kojima je počelo teći med i mlijeko onog momenta kada su prešli hrvatsku granicu.

Avatar pendreck
pendreck
15:17 09.02.2017.

....u Berlinu vecina ima oko 800 € neto, a u Njemackoj preko 30% ispod 1000 € neto mjesecno. Samo 10%!!! od svih djelatnika ima godisnje bruto iznad 65.000 €, dakle neto mjesecno oko 2500 (ako si u braku, inace 2100€).... dakle samo nek se zna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije