Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Četiri desetljeća istraživao je opus pjesnika i znanstvenika Josipa Gujaša-Đuretina

Drugi dio ove Vidmarovićeve knjige donosi već objavljene, ali i sada prvi put objavljene Gujaševe pjesme, što u izvornom, a što u transkribiranom obliku
30. listopada 2019. u 10:46 0 komentara 97 prikaza
Foto: Matica

Hrvatska matica iseljenika i Izdavačka kuća Acumen d.o.o. pozivaju na svečano predstavljanje "jedinstvene knjige o najistaknutijem modernom pjesniku i znanstveniku, pripadniku hrvatske zajednice iz Mađarske" – Josipu Gujašu Đuretinu pod naslovom "Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile", autora i priređivača Đure Vidmarovića. Predstavljanje će se održati u utorak 5. studenoga u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Sveta Stolica i Hrvatska Predstavljena knjiga mons. Nikole Eterovića

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Nj. E. Gordana Grlića Radmana te priređivača Đure Vidmarovića, o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija te uime nakladnika Acumen d. o. o. književnica Božica Brkan.

Ulomke iz knjige interpretirat će dramska umjetnica Biserka Ipša.

Književnik, prevoditelj i povjesničar te aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović 40 godina istraživao je opus pjesnika i znanstvenika Josipa Gujaša-Đuretina, koji je kao 40-godišnji profesor u Budimpešti prerano preminuo 1976. Na 320 stranica, knjiga naslovljena po stihu – lajtmotivu iz pjesnikove predsmrtne pjesme "Mene su ljepote ostavile", podijeljena je u dvije cjeline.

U prvoj cjelini (od 9. do 92 str.), priređivač i autor s književno-teorijskoga motrišta analizira Gujaševo nedovoljno poznato moderno poetsko djelo u sklopu korpusa hrvatskog pjesništva u Mađarskoj te njegove znanstvene interese razrađene u Gujaševoj doktorskoj disertaciji vezanoj uz identitetske izazove vlastite manjinske zajednice u Mađarskoj. Zanimljiva je onodobna Gujaševa suradnja s hrvatskim književnikom iz matične zemlje Milivojem Slavičekom te nepoznata arhivska i filološka ostavština koju je Vidmaroviću ustupila, sada također pokojna, Gujaševa supruga Vera Grunčić.

U posljednjih 30-ak godina Sve o hrvatskim udrugama u Austriji zapisano je na 1300 stranica knjige

Fokusirajući se na životno djelo ovog hrvatskog intelektualca iz Mađarske, Vidmarović fantastično uočava, taj pjesnik i znanstvenik zacrtat će nov smjer narodnosnoj poeziji, obračunavajući se sa starim i okoštalim shvaćanjima, lomeći opterećenost tradicijom i strahove zbog mogućeg modernizma. Pritom je i sam bio slaman. (...)

Po svom talentu, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako madžarske, tako i jugoslavenske poezije. Sažeto, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj pjesništvo Josipa Gujaša Džuretina smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. Svoje prve pjesme objavio je početkom 1960-ih godina na stranicama tamošnjih Narodnih novina. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme, od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama "Povratak u Podravinu" (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj za olovnih vremena od 1945. godine naovamo.

Veliki promotor naše kulture Ugledni čileanski književnik naših korijena gostovao u Društvu hrvatskih književnika

Nadalje, drugi dio ove Vidmarovićeve knjige donosi već objavljene, ali i sada prvi put objavljene Gujaševe pjesme, što u izvornom, a što u transkribiranom obliku. Na više od dvije stotine stranica (93. – 310. str.) sabrana je dosad neobjavljena "Pjesnička zaostavština Josipa Gujaša-Đuretina" podnaslovljena "Pjesme iz bilježnice bez naslova".

Recenzentice su prof. dr. sc. Sanja Vulić i književnica Božica Brkan. Nedvojbeno, riječ je o studioznom sintetskom prinosu književnoj i književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredinom 20. stoljeća.

Građa knjige ima pouzdan znanstveni aparat pa se sadržaj lako iščitava. Literatura o Josipu Gujašu-Đuretinu obuhvaća ukupno 93 naslova, od prve antologije hrvatskog pjesništva u Mađarskoj tiskane prije pola stoljeća u kojoj je znameniti pjesnik Gujaš-Đuretin zastupljen s najvećim brojem pjesama U kolo (1969.) do recentnih književno-teorijskih ogleda istaknutih mađarskih kroatista poput dr. sc. Ernesta Barića ili pak dr. sc. Stjepana Blažetina, priređivača Antologije hrvatskog pjesništva u Mađarskoj od 1945. do 2000. pod naslovom "Rasuto biserje", Pečuh, 2010.

Santiago de Chile Zanimljiva književna večer s istaknutim čileanskim piscem hrvatskih korijena

Knjigu sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. – 1976.) s književno-teorijskom analizom priređivača Đure Vidmarovića 2019. financijski su podržali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika, otrgnuvši tako zaboravu život i djelo ovog istaknutog intelektualca, pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj.

 | Autor : Matica Foto: Matica

Đuro Vidmarović hrvatski je pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj (Piljenice kraj Lipovljana, 1. IV. 1947). Studij povijesti i filozofije završio je 1972. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani stječe magisterij. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio saborski zastupnik u dva mandata od 1990. te hrvatski veleposlanik u Ukrajini 1995 – 1999. Objavio je pjesničke zbirke Bujice i bregovi (1985.), Pečat od magme (1988.), Koraci (1991.), Horus u krletci (2007.). Proučava književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama od 1972. godine. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu. Osobite vrijednosti s tog područja su njegove knjige: Suvremeni tokovi u pjesništvu madžarskih Hrvata, 1991; Gradišćanskohrvatske teme, I–II, 1996–98; Teme o Hrvatima u Mađarskoj, 2008; Hrvatsko rasuće, 2009.; Jurica Čenar Hrvatski pjesnik iz Gradišća, 2017. i dr. Objavio je zbirke prikaza, ogleda i polemika Paprat i lišaji (2008), Protiv tmine (2008) i Čuvari sna (2015). Prevodi s ukrajinskog, ruskog i slovenskog jezika. Sastavljač je i jedan od prevoditelja 55 suvremenih židovskih pjesnika (2004). Od 2017. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. Godine 1995. predsjednik Republike dodjeljuje mu Red kneza Branimira i orden Domovinske zahvalnosti. Za književni rad primio je više strukovnih nagrada i priznanja, uvršten je u niz antologija

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.