U godini velikih obljetnica – 150 godina organiziranog turizma na Hvaru i u povodu 160 godina od rođenja Hvaranina i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, Grad Hvar i Hrvatska matica iseljenika otvorit će izložbu Ivan Vučetić, Foranin sa svjetskom adresom. Svečano otvorenje bit će upriličeno 20. srpnja 2018. u gradskoj Lođi, na sam rođendan našeg izumitelja.
Izložbom će se prikazati multimedijalni projekt "Vučetić/Vucetich" autorice prof. Ljerke Galic, rukovoditeljice Odsjeka iseljeničke baštine pri Hrvatskoj matici iseljenika, nastao prije deset godina (tada uz svesrdnu pomoć Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore te gradova domaćina) u prigodi obilježavanja 150. godišnjice rođenja Ivana Vučetića rođenog na Hvaru (tadašnjoj Lesini) 1858., umrlog i pokopanog u Argentini 1925. godine.
Eksponati za izložbu (predmeti i dokumentacija) posuđeni su iz policijskog muzeja argentinskog grada La Plate koji je i osnovan nakon što je svu svoju ostavštinu Ivan Vučetić poklonio tom gradu te bio prvi direktor nekoliko mjeseci prije svoje smrti.
U izložbenom paviljonu, tlocrtne derivacije papilarne linije otiska prsta autora arhitekta Davida Lušičića u 16 postamenata izložena je građa iz života i postignuća Ivana Vučetića: istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je četiri osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk te lijevu i desnu zamku te dokazao da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića (i životinje, naime, i biljke imaju papilarne linije). Sprava koju je nazvao daktilon u središnjem postamentu zorno predočava tipove otisaka za svaki prst lijeve i desne ruke.
Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Počela se upotrebljavati nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires 1892. po krvavom otisku u poznatom "Slučaju Rojas", koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku te dokazom oslobodio pogrešno optuženog.
Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika te je bio glazbeno obrazovan: u austrougarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar (za koji je pisao glazbu), a u La Plati je osnovao policijski orkestar. Bavio se humanitarnim radom i potpomagao je obitelji policijskih službenika.
U svojoj drugoj domovini Argentini, gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Juan Vucetich vrlo je cijenjen i poštovan, a u Hrvatskoj je izložba 2008. obišla Zagreb, Pulu, Opatiju, Hvar, Split, te Trst i Milano, sve one koji su posredno ili neposredno bili vezani uz njegov život u doba Austro-Ugarske Monarhije.
Tijekom pristupanja Europskoj uniji izložba je predstavljala Hrvatsku u Palači pravde u njemačkom gradu Münchenu 2013. Hrvatska pošta prvi put je 2008. izdala prigodnu poštansku marku, dok je argentinska to izvela u dva navrata.
U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe. I oni će, kao i do sada, rado sudjelovati pri otvorenju i publici po želji uzimati otiske prstiju koje će moći ponijeti za uspomenu.
Uspjeh projekta "Vučetić/Vucetich" pribavio je autorici Ljerki Galic "Plaketu grada Hvara" koja joj je uručena 2009. godine.
