"Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine", rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa u tamošnjoj gradskoj vijećnici.
Predsjednica je naglasila da je ponosna na sve naraštaje Hrvata koji su stigli u Argentinu i tamo krenuli ispočetka te "skromno živjeli kako bi mogli pomagati svome zavičaju iz tuđine", stoji u priopćenju iz njezina ureda.
"Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere", istaknula je Grabar-Kitarović.
Dodala je kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine.
Prethodno je spomenula neke Hrvate koji su ostavili neizbrisiv trag u Buenos Airesu i Argentini, hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je bio rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu polovicom 18. stoljeća te građevinskog poduzetnika Buratovića s otoka Hvara, koji je polovicom 19. stoljeća gradio kuće, ceste i željezničke pruge po cijeloj Argentini, a prvi je postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija.
"Hrvati su, kao i Argentinci, ponosan narod. Ne zaboravljamo svoju vjeru, himnu, grb, svoj jezik, zastavu, ime i svoj rod. I upravo zato vam zahvaljujem i u svoje osobno, ali i uime svih naših predaka koji su u Argentini našli prostor slobode i prijateljstva", napomenula je Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović se ranije u ponedjeljak, drugog dana posjeta Argentini, susrela s predsjednikom Mauricijem Macrijem s kojim je razgovarala o razvoju gospodarske, prometne, geopolitičke i kulturne suradnje između dviju država.
"Razmijenili smo razmišljanja oko toga kako poboljšati odnose dviju država, kako Hrvatska može pomoći Argentini u okviru Europske unije u smislu daljnje trgovine i potpisivanja sporazuma s Mercosurom", otkrila je predsjednica, spomenuvši južnoamerički trgovinski savez u kojemu se nalaze Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
"Posebna tema razgovora bila je hrvatska iseljenička zajednica u Argentini, a u tom kontekstu smo, naravno, govorili i o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja", potvrdila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je naglasila kako u Argentini živi velik broj pripadnika hrvatske zajednice, čiji broj se kreće između 200 do 250 tisuća, a koji su vrlo uspješni u izgradnji argentinskog društva na planu gospodarskih djelatnosti i kulture te čine važnu poveznicu u odnosima dviju država.
Govoreći o jačanju gospodarske suradnje, Grabar-Kitarović je rekla kako je to posebno pogodno u područjima kemijske i farmaceutske industrije, strojogradnje, drvne industrije i industrije namještaja, prehrambene industrije, vojne industrije, brodogradnje, turizma i IT industrije, a posebno je navela mogućnosti korištenja hrvatskih luka za izvoz argentinskih proizvoda na europsko tržište.
Na kraju drugog dana službenog posjeta Republici Argentini, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović susrela se s predstavnicima hrvatske zajednice te uručila odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske istaknutim pojedincima, udrugama i klubovima hrvatskog iseljeništva u Argentini.
U utorak predsjednica je posjetila Policijsku akademiju "Juan Vucetich" u gradu La Plati gdje je, s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen-ploču Ivanu Vučetiću, izumitelju suvremene daktiloskopije, priopćeno je iz njezina ureda.
Za posjeta akademiji, hrvatska predsjednica rekla je da povijesna povezanost hrvatskog i argentinskog naroda seže od sredine 18. stoljeća, od kada su se Hrvati, iz ekonomskih, ali i političkih razloga, tragajući za boljim životom kontinuirano doseljavali u Argentinu.
"Mnogi od njih u tome su uspjeli i postali istaknuti članovi zajednice u Argentini, a jedan od njih je Ivan Vučetić", dodala je predsjednica u prigodi otkrivanja spomen-ploče.
"Njegovo ime danas nosi policijska akademija u La Plati i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja hrvatske policije u Zagrebu, a njegov pionirski rad na području daktiloskopije danas baštine policijske i forenzičke službe cijeloga svijeta", napomenula je hrvatska predsjednica.
"Životni put ovog zaista posebnog čovjeka simbolizira sudbine brojnih hrvatskih iseljenika, koji su pritisnuti siromaštvom ili političkom neslobodom i progonom krenuli diljem svijeta tražiti bolju budućnost", dodala je predsjednica.
"Mnogi od njih upravo su u Argentini našli novi dom i sretniju sudbinu, ali poput Ivana Vučetića, nisu nikada zaboravili svoju hrvatsku domovinu. Svojim životima i radom ljudi poput Ivana Vučetića izgradili su most bliske suradnje između Argentine i Hrvatske, a na nama je da preko toga mosta prijeđemo", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na otoku Hvaru, a 1884. u dobi od 26 godina doselio je u Argentinu. Četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postao je službenik policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije. Proučivši znanstvene radove dotadašnjih istraživača otisaka prstiju i primjećujući brojne nedostatke Bertillonove antropometrije, Vučetić je stvorio sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao "Iknofalangometrija", a poslije je postao poznat kao "daktiloskopija".
Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove, kao što su Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd. Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu, a daktiloskopija je proslavila Vučetića i Argentinu širom svijeta.
U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je hvarskoj općini darovao primjerak svoje knjige "Dactiloscopia comparada" s posvetom: "S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine".
Vučetić je tijekom dugogodišnjeg istraživačko-znanstvenog rada i prakse sakupio golemu i dragocjenu znanstvenu građu i dokumentaciju, naročito tijekom spomenute svjetske turneje 1913. Sve to, sređeno i obrađeno u privatnom muzeju, arhivu i biblioteci, darovao je 16. lipnja 1923. Fakultetu pravnih i društvenih znanosti u La Plati. Ubrzo je postavljen i za direktora Muzeja Vučetić, a uveo je i predmet "Identifikacije" u nastavni plan studenata prava, što je još jedan njegov pionirski pothvat.
Ivan Vučetić preminuo je 25. siječnja 1925., a njegova druga domovina Argentina odužila mu se nizom knjiga i monografija o njemu i njegovu znanstvenom opusu, izdavanjem poštanske marke s njegovim likom i brojnim spomen-obilježjima.
