Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

'Roditelji, govorite sa svojom djecom hrvatski jezik!'

Već dugi niz godina hrvatska zajednica u Trstu, s vrlo angažiranim predsjednikom Damirom Murkovićem, ulaže veliki trud za priznavanje hrvatskoga kao manjinskoga jezika u regiji Furlanije-Julijske krajine
02. travnja 2018. u 13:30 0 komentara 2764 prikaza
Matica
Foto: Matica
Pogledajte galeriju 1/3

U Italiji je hrvatski kao manjinski jezik priznat samo u regiji Moliseu, kamo su Hrvati stigli u 15. stoljeću (ima ih manje od 2.000), dok u sjevernome dijelu Italije oko Trsta pa do Venecije, gdje se Hrvati također spominju već od 13. stoljeća, to pravo im nije dano (a pretpostavlja se da ih ima oko 60.000). Već dugi niz godina hrvatska zajednica u Trstu, s vrlo angažiranim predsjednikom Damirom Murkovićem, ulaže veliki trud za priznavanje hrvatskoga kao manjinskoga jezika u regiji Furlanije-Julijske krajine.

Matej Žagar Moja američka priča 'Studij u Americi odlično je iskustvo i preporučio bih ga svakome!'

Prošle 2017. godine postignuti su značajni pomaci uz pomoć istaknutih talijanskih parlamentaraca i posjeta premijera Plenkovića Italiji i Trstu da hrvatski jezik dobije taj status i na tom području osim Molisea. Premijer Plenković tada je izjavio: „Talijani su nacionalna manjina koja u Hrvatskoj uživa sva prava. Očekujemo da u širem kontekstu razgovora s Italijom učinimo daljnje napore u zaštiti prava Hrvata koji žive u Italiji.“

O hrvatskoj nastavi u Trstu danas izvijestila nas je profesorica Ana Fonović, Puljanka, koordinatorica hrvatske nastave u Italiji, koja već treću godinu poučava mlade hrvatski jezik i kulturnu baštinu Hrvata.

Kada je i na čiju inicijativu započela nastava hrvatskoga jezika u Trstu i tko je organizator?

Nastava hrvatskoga jezika i kulture u Trstu dio je velikog sustava Hrvatske nastave u inozemstvu (HNUI) koju organizira i provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (MZO). U Italiji je nastava prisutna od 1998. godine kada je, na inicijativu Hrvatsko-talijanske zajednice, otvoreno prvo nastavno mjesto u Rimu. Nakon Rima uslijedio je Trst godinu dana kasnije, također na inicijativu Hrvata u Trstu, te Molise, talijanska regija u kojoj su tri sela sačuvala autohtoni staroštokavski hrvatski govor „na našo“ nakon doseljenja u 15. stoljeću na ovo područje. Od prošle školske godine nastava je, nakon dugogodišnje pauze, ponovno pokrenuta i u Udinama i okolnim mjestima San Pietro al Natisone i Osoppo. Ove školske godine započela je i nastava u velikome Milanu, na inicijativu milanske hrvatske zajednice i uz veliki trud i potporu Generalnoga konzulata RH u Milanu. Nastavu u ovoj školskoj godini u Italiji pohađa oko 170 učenika, organiziraju je i provode četiri učiteljice, a sigurna sam da postoji veliki potencijal za njezino širenje i jačanje. Realizacija nastave rezultat je suradnje nekoliko čimbenika: učiteljica kao predstavnica MZO-a, hrvatskih zajednica i udruga, diplomatsko-konzularnih predstavništava RH u Italiji te, naravno, talijanskih škola, domaćina nastave, čiji su ravnatelji znali prepoznati vrijednost i važnost ove inicijative.

Tko su polaznici nastave i o kojoj je dobi riječ? Dolaze li samo djeca hrvatskog podrijetla ili i učenici drugih nacionalnosti?

Sustav HNUI-ja namijenjen je djeci školske dobi od prvog razreda osnovne škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja. U Trstu je ove godine na nastavu upisano 58 učenika te još 5 učenika nastavu pohađa u obližnjemu Monfalconeu. Polaznici dolaze uglavnom redovito na nastavu, a broj učenika nešto je manji nego na samome početku školske godine. Hrvatsku nastavu, osim djece hrvatskog podrijetla kojima je hrvatski obiteljski i nasljedni jezik, pohađaju i djeca čiji su materinski jezici slovenski, srpski, talijanski.

Trpimir Goluža Intervju 'Umjesto politike sprečavanja odlaska treba razviti politiku zadržavanja mladih'

Kakav je program rada? Sadrži li još nešto osim učenja hrvatskoga jezika? Javni nastupi i sl.?

Nastavni plan i program realizira se prema Kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu MZO-a, a osim jezičnih sadržaja na nastavi se usvajaju i sadržaji iz povijesti, kulture, zemljopisa i prirodne baštine RH. Trudim se da nastava bude kreativna, zanimljiva i suvremena. Tradicionalno organiziramo božićni susret i priredbu u suradnji s Hrvatskom zajednicom u Trstu, koja nam je velika potpora i oslonac u radu. Završnu priredbu na kraju školske godine organiziramo u školi. Nastava je već nekoliko puta gostovala u emisijama Hrvatske televizije, a susretu polaznika nastave iz Trsta i učenika iz X. zagrebačke gimnazije „Ivan Supek“ novinarka Hrvatskoga radija Višnja Biti posvetila je radioemisiju „Zašto tako?“.

Organizirate li izlete u Hrvatsku i neka hrvatska druženja?

U ovoj školskoj godini planiramo realizirati izlet u Zagreb. U Trstu smo organizirali i gostovanje kazališnih družina za djecu: Teatar Oz posjetio nas je s predstavom „Pra priče“. Ovo je gostovanje realizirano uz financijsku pomoć Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, a Upravni odjel za kulturu Istarske županije omogućio nam je gostovanje predstave „Mitska bića Istre“.

Imate li nekih prijedloga za novi i još konkretniji rad za naše Hrvate u Trstu?

Prostora za napredak uvijek ima, gledam to iz perspektive nastave: bilo bi dobro da se nastava proširi i na još jednu ili dvije tršćanske škole u udaljenijim dijelovima grada te na Muggiju ili Kras gdje zasigurno ima naših ljudi koji bi voljeli da njihova djeca uče hrvatski jezik i kulturu.

Poznato je da u Trstu živi vrlo velik broj Hrvata, nećemo o brojkama, ali manji broj se uključuje u zajednicu? Je li to zbog asimilacije, stapanja s okolinom u kojoj se živi ili bi trebalo poraditi na nekim drugim aktivnostima koje bi privlačile ljude?

Uzimam primjere iz svojega pedagoškog rada: djeca koja dolaze na nastavu često putuju u Hrvatsku bakama, djedovima i rodbini koji su uglavnom vrlo blizu: u Rijeci, Novigradu ili Rovinju i Hrvatska im je tu, „preko puta“ i osjećaju je bliskom i svakodnevnom. A svakako bi bilo dobro da hrvatski pisci, kazalištarci, glazbenici i slikari češće u Trstu predstavljaju svoj rad. Veliki interes publike zasigurno postoji!

Što biste poručili našim roditeljima u iseljeništvu?

Pozivam ih da svoju djecu upišu na hrvatsku nastavu! Nastava se prilagođava potrebama i zahtjevima „na terenu“ te se otvaraju nova nastavna mjesta tamo gdje Ministarstvo procijeni da postoji potreba i uvjeti za otvaranje novoga nastavnog mjesta. I najvažnije – roditelji, govorite sa svojom djecom hrvatski jezik! Materinski jezik najveći je poklon koji im možete dati, a djeca druge jezike ionako bez teškoća usvajaju u redovitim školama i životnoj okolini.

Ana Bedrina

Waiblingen i Backnang Novac skupljen od prodaje uskrsnih predmeta šalju u Tanzaniju Tomislav Žigmanov Razgovor s Tomislavom Žigmanovim Deseta obljetnica uspješnog djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Jarun 217 mjesta U sljedećoj akademskoj godini posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.