Naslovnica Priče

Napuštaju Njemačku i u domovini pokreću vlastite poslove

A ove godine obilježava se pet desetljeća od "ere gastarbajtera". Naime, 1968. bivša država sklopila je sporazum s tadašnjom Saveznom Republikom Njemačkom, nakon kojeg je počelo i službeno slanje radnika na privremeni rad u Njemačku i njihovo zapošljavanje na osnovi ugovora o izvođenju radova
22. kolovoza 2018. u 10:06 0 komentara 3927 prikaza
Mostar
Foto: Stojan Lasic/PIXSELL

Kada odu u Njemačku, ljudi iz BiH uglavnom se zapošljavaju kod privatnika, ali kada se vrate, pokreću vlastiti posao.

Đakovo Manji porezi u Njemačkoj? Može! Ali prvo vjenčanje...

Potvrdila nam je to i jedna knjigovotkinja koja vodi papire za tri osobe koje su nakon rada u Njemačkoj došle kući i sada ovdje rade kao privatnici. 

"Vidjeli su koliko je Njemačka uređena država u odnosu na naše okruženje, zaradili su neki novac i sada ga žele u nešto uložiti što će im se dugoročno vraćati i što će moći dobro raditi. Jedan mladić otvorio je farmu, uvjeren je da će imati gdje plasirati proizvode, a ne želi, pogotovo nakon što je prošao proces u Njemačkoj, da ga bilo tko iskorištava jer je za posao za koji je ovdje zarađivao oko 1000 KM mjesečno u Njemačkoj dobivao 2700 eura. Skoro pet i pol puta više", govori nam knjigovotkinja. 

Novci Široki Brijeg 'Šišanje u Njemačkoj stoji 20, a ovdje 5 eura'

Ipak, naglašava da za njemački standard to nije prevelik novac. 

"Ali, može se nešto uštedjeti. On je proveo u toj zemlji desetak godina, tako da je, uz dodatne poslove, sigurno mogao zaraditi i uštedjeti za novi početak ovdje. Njemačka ljudima koji znaju zarađivati i uštedjeti, a koji su prepuni ideja, dobro dođe jer se vrate s gotovim novcem i krenu ulagati ovdje. Također, upoznali su se s onim što Njemačka treba i ako su stekli neka poznanstva, uvijek mogu plasirati svoje proizvode", otkriva naša sugovornica.

A ove godine obilježava se pet desetljeća od "ere gastarbajtera". Naime, 1968. bivša država sklopila je sporazum s tadašnjom Saveznom Republikom Njemačkom, nakon kojeg je počelo i službeno slanje radnika na privremeni rad u Njemačku i njihovo zapošljavanje na osnovi ugovora o izvođenju radova. 

Stroža kontrola Za petero djece u Njemačkoj čak 1038 eura mjesečno

Na osnovi toga sporazuma dobiven je kontingent od deset tisuća radnih dozvola za "izaslane radnike". Kao pravne sljednice taj sporazum su koristile i Hrvatska i BiH. Istodobno, u vrijeme raspada bivše države Gospodarska komora Jugoslavije predložila je da se kontingenti radnih dozvola podijele po republikama, a osnova bi bila broj stanovnika pojedine republike. 

Poznati demograf i savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za demografiju prof. dr. Anđelko Akrap istaknuo je da se još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća govori o demografiji, a od devedesetih godina intenzivno na ovim prostorima. 

Dok se u susjednoj Hrvatskoj kompletno političko vodstvo uključilo u rješavanje problema iseljavanja, u BiH taj proces sporo ide. Tako su tamošnji procesi ukupni razvojni, ne promatraju se samo rodiljske naknade, nego svi segmenti – od rasterećenja gospodarstva, javne uprave, infrastrukture... 

Omalovažavanja Njegovatelji s ovih prostora rade u težim uvjetima nego njemački kolege

"Nemoguće je pojedinačnim mjerama koje nisu međusobno koordinirane bilo kakve rezultate postići", naglasio je Akrap, koji aktualnu situaciju kada su odlasci i demografska slika u pitanju smatra alarmantnom, gorom i od najpesimističnijih prognoza. Optimizam, ako ništa, nude oni koji se vraćaju i pokreću nešto, a njih, unatoč svemu, ima.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.