Njegovatelji iz jugoistočne i istočne Europe u Njemačkoj rade za manje novaca i u težim uvjetima nego njemački kolege, piše u jednoj studiji. Uz to su često meta diskriminacije i rasističkih uvreda, piše Deutsche Welle.
Posljednjih godina često se govori o takozvanim deficitarnim zanimanjima u Njemačkoj, među kojima su njegovatelji starih i nemoćnih osoba. Prognozira se da će ih u demografski sve starijoj Njemačkoj u idućim desetljećima nedostajati na stotine tisuća. Iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine u ovu zemlju došao je relativno veliki broj njegovatelja s potrebnim kvalifikacijama, čijim radom su poslodavci uglavnom zadovoljni.
No, to "zadovoljstvo" ne mora biti motivirano samo kvalitetom rada, već i izdržljivošću u odnosu na (bolje plaćene) domaće njegovatelje. Tako je sasvim uobičajeno da se na internetskim portalima za posredovanje radne snage njegovatelji iz Srbije reklamiraju tekstovima poput ovog: "Budući da su prosječne plaće u Srbiji i cijeloj istočnoj Europi znatno manje nego u Njemačkoj, pri njihovom zapošljavanju su troškovi bitno manji nego u slučaju 24-satne njege za koju bi bilo zaduženo njemačko osoblje".
Rasizam i diskriminacija
No, najnovija studija zaklade Hans Böckler pokazala je da njegovatelji iz istočne Europe ne samo što rade pod lošijim uvjetima od svojih njemačkih kolega, nego i već vrlo često moraju trpjeti rasističke i diskriminirajuće primjedbe i ponašanje pacijenata ili članova njihovih obitelji.
Kada je riječ o uvjetima rada, studija je pokazala da takvi njegovatelji mnogo češće od njemačkog osoblja rade prekovremeno bez naknade, da češće preuzimaju na sebe i čišćenje prostorija te da su po završetku radnog vremena daleko više iscrpljeni od njemačkih kolega.
Što se tiče diskriminacije, ona se najvidljivije iskazuje u obliku ksenofobnih komentara, omalovažavanja, pa i fizičkih napada od strane pacijenata ili članova njihovih obitelji.
U Švedskoj mnogo bolje
U tvrtkama koje zapošljavaju njegovatelje normalno je održavanje redovnih sastanaka na kojima se utvrđuje plan rada i rješavaju problemi. Radnici iz istočne Europe mnogo rjeđe sudjeluju na takvim sastancima. Samo 14 posto njih kaže da je svaki dan na sastancima sa svojim pretpostavljenim, dok je to slučaj s 27 posto njemačkih njegovatelja.
Autori studije zaključuju da su za to krivi i rasizam i predrasude. Oni su u posljednjih osam godina ispitivali uvjete rada njegovatelja u Njemačkoj, Švedskoj, Japanu i drugim zemljama. I utvrdili da je posebno loš odnos prema njegovateljima stranog porijekla zabilježen u Njemačkoj. U Švedskoj, na primjer, tako nešto se puno rjeđe događa.
Zaklada Hans Böckler predlaže da se u tvrtkama ovaj problem najprije definira i da se njime intenzivnije pozabave predstavnici radnika kao i sami poslodavci.
