Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Proslavio se freskama posvećenima teškom životu hrvatskih iseljenika u Americi

Hrvatski iseljenici i američka javnost oduševljeni su djelom, a kritika ih proglašava najboljima u Americi
18. listopada 2017. u 09:44 0 komentara 1843 prikaza
Maksimilijan Vanka
Foto: Franjo Bertović
Pogledajte galeriju 1/6

Maksimilijan Vanka bio je naš veliki slikar koji se u Sjedinjenim Američkim Državama proslavio freskama posvećenima teškom životu hrvatskih iseljenika. 

Maksimilijan Vanka Maksimilijan Vanka Potresne slike teškog rada Hrvata u Americi neće vas ostaviti ravnodušnima

Prema jednoj verziji, rođen je 1890. godine u Zagrebu kao izvanbračno dijete plemenitašice iz belgijsko-austrijske obitelji Von Fürstenberg i češkog grofa Zu Salmma, a prema drugoj kao izvanbračni sin princa Rudolfa i bogate zagrebačke grofice.

S obzirom na to da se za dijete u Austriji nije smjelo znati, Vankina biološka majka došla je roditi u Hrvatsku te ga je odmah dala na posvojenje zagorskoj seljanki Dori Jug, uz redovitu naknadu. 

Zahvaljujući podrijetlu, mogao si je priuštiti temeljito školovanje, pa najprije studira umjetnost u Zagrebu, a onda nezadovoljan društvenim prilikama napušta Hrvatsku i odlazi u Bruxelles, gdje postiže svoje prve uspjehe i ostaje do početka Prvog svjetskog rata. 

Po povratku u domovinu na Umjetničkoj akademiji postaje profesor slikarstva. Nakon rata izlaže diljem Europe, a bijaše poznat kao slikar hrvatskih seljaka, ljepota Hrvatskog zagorja, religioznih motiva i izvrstan portretist. 

U jesen 1934. odlazi u New York gdje ženidbom ulazi u visoko društvo te je prihvaćen od kritike i publike. Ondje slika socijalnu bijedu New Yorka za vrijeme velike krize, ostajući i dalje vjeran najnižim slojevima društva pa ga tamošnji mediji opisuju kao "misterioznog slikara, idealista, ljubitelja siromaha i ptica". 

Često susreće Nikolu Teslu dok hrani golubove po newyorškim parkovima. U Americi prijateljuje s poznatim publicistom slovenskog podrijetla Louisem Adamičem koji ga predstavlja tamošnjoj javnosti i piše o teškoj političkoj situaciji u tadašnjoj Jugoslaviji. 

Godine 1936. vraća se u Zagreb i u Umjetničkom paviljonu priprema veliku "oproštajnu" izložbu. Nakon trajnog doseljenja u SAD radi na svome životnom djelu koje ga je uvrstilo među najveće američke umjetnike zidnog slikarstva – freskama u hrvatskoj crkvi svetog Nikole u Millvaleu, predgrađu Pittsburgha. 

Prvi dio freski završava 1937., a drugi 1941. godine. Hrvatski iseljenici i američka javnost oduševljeni su djelom, a kritika ih proglašava najboljima u Americi. Riječ je o zidnim slikama iz patničkog života naših iseljenika koji svojim znojem i krvlju stvaraju moćnu Ameriku (najpotresnije su freske: Hrvatska smrt u Pennsylvaniji i Hrvatske majke u domovini). Zahvaljujući ovom umjetniku mala hrvatska crkva preko noći je postala glasovita. 

Njegova djela prepuna su suprotnosti, ponajprije života i smrti. I sam je tragično završio, utopivši se 1963. godine tijekom odmora na meksičkoj obali. 

Njegova supruga Margaret Stettin Vanka 1964. poklonila je HAZU-u veliku zbirku slika, s kućom i ateljeom u Korčuli, gdje je potom otvorena Vankina Memorijalna zbirka.  

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Josip Račić Josip Račić Tajanstvena smrt genijalnog umjetnika Vlaho Bukovac Vlaho Bukovac Najpopularniji i najvažniji hrvatski slikar na prijelazu stoljeća Andrija Medulić Andrija Medulić Tiziano i Tintoretto u ovom su Hrvatu vidjeli uzor
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.