Domaća kulturna javnost više puta upozoravala je kako Hrvatskoj nedostaje muzej glazbe koji bi prezentirao naše velikane i njihov utjecaj na društvo u prošlosti i sadašnjosti, kao i narodnu glazbenu baštinu. U baštinskim ustanovama posjedujemo fascinantne etnomuzikološke zbirke, kolekcije glazbenih instrumenata i funduse s aparatima za reprodukciju zvuka, kao i obilje notnih zapisa – koje bi trebalo ujediniti u tome budućemu hrvatskome muzeju glazbe.
Slušali smo nedavno virtuoza na usnoj harmonici Tomislava Golubana u Muzeju krapinskih neandertalaca kako svira na replici pretpovijesne koštane frulice stare 45 tisuća godina, najstarijem glazbenom instrumentu u povijesti. Od postojećih 230 muzeja, arhiva i knjižnica diljem Hrvatske, Etnografski muzej posjeduje najraznovrsniju zbirku starih glazbala.
Najistaknutiji živući solist na narodnim glazbalima Stjepan Večković prije 12 godina utemeljio je i Centar za tradicijska glazbala Hrvatske. Večkovićev Centar bavi se rekonstrukcijom starih glazbala, prikupljanjem podataka o njima i o sviračima, izrađivačima narodnih glazbala, organiziranjem koncerata, festivala i radionica te svim ostalim aktivnostima vezanima uz popularizaciju toga čarobnog dijela naše tradicije, uključujući i poučavanje svirača u Matičinoj Školi hrvatskoga folklora.
Taj slavni solist na tradicijskim glazbalima Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado zasvirao je na odabranim starim glazbalima iz zagrebačkoga Etnografskog muzeja, čiji su zvučni zapisi odsad trajno dostupni svima vama diljem svijeta, koji iz udobnosti svoga doma možete preslušati preko interneta digitaliziranu građu zbirke hrvatskih narodnih glazbala.
Digitalizirana zbirka tradicijskih glazbala
U zagrebačkome Etnografskome muzeju u povodu stote godišnjice postojanja toga muzeja predstavljana je dvojezična multimedijska platforma digitalizirane zbirke tradicijskih glazbala koja sadrži opise i fotografije 198 narodnih instrumenata iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja. Opisi građe prevedeni su na engleski jezik.
Sustavna digitalizacija fundusa Etnografskoga muzeja stigla je i do zbirke glazbala, predstavivši online 142 glazbala iz muzejske zbirke te svih 56 predmeta iz zbirke glazbala Franje Ksavera Kuhača, prikupljenih prije stoljeća i pol. Na vremenskoj okomici od sto godina, neposredno nakon osnutka Etnografskoga muzeja 1919., utemeljen je Odsjek za pučku muziku koji je djelovao tri desetljeća (1921. – 1948.), ostavši upamćen kao vremenski odsječak u kojem je prikupljena najopsežnija glazbena dokumentacija koja je sada digitalizirana.
Prvi školovani hrvatski etnomuzikolog Božidar Širola dopunio je zbirku glazbala s više od 400 primjeraka. Najstariji su primjerak glazbala u Etnografskom muzeju gajde izrađene prije 268 godina u Aljmašu u Slavoniji. U Muzej su ušle kao dio privatne zbirke glazbala preporoditelja F. K. Kuhača. Svoju privatnu zbirku Kuhač je 1886. godine prodao Hrvatskom glazbenom zavodu koji ju je dao na pohranu Etnografskom muzeju nakon njegova osnutka te od tada čini dio njegova fundusa.
Kustosica zbirke mr. sc. Željka Petrović Osmak istaknula je da je digitalizacijom trajno zabilježen i nematerijalni dio baštine jer online zbirka sadrži i zvučne zapise instrumenata koji još uvijek mogu proizvoditi zvuk. Usto, 20 instrumenata posebno je restaurirano za potrebe snimanja njihova audiozapisa. U zbirci glazbala čuvaju se primjerci tradicijskih glazbala većinom iz Hrvatske, ali postoje i primjerci glazbala iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije te Bugarske, Albanije i Poljske.
Na platformi su dostupne razne vrste glazbala, a najviše ih je iz skupine aerofonih glazbala, u koje, među ostalima, spadaju i diple, drvene jednocijevne ili dvocijevne sviraljke, gajde, mišnice. Glavna su obilježja tradicijskih glazbala njihova raznovrsnost i brojnost, a izrađena su i ukrašena različitim tehnikama te svirana u raznim društvenim i privatnim zgodama.
Svjedoče, prema ocijeni kustosice Petrović Osmak, o preplitanju različitih kultura na prostoru cijele Hrvatske te o bogatstvu hrvatske tradicijske glazbene baštine. Digitalna zbirka glazbala dostupna je na ovom linku. Posjetitelje će razveseliti, uz zvučne zapise, i edukativne igre o glazbalima.
Autorica internetske stranice o glazbalima jest Željka Petrović Osmak. Fotografije iz dokumentacije Etnografskoga muzeja u Zagrebu izradile su Matija Dronjić i Nina Koydl. Zvučne zapise priredili su Jana Osmak (idiofona glazbala), Lana Moslavac (aerofona i kordofona glazbala) te Stjepan Večković (aerofona glazbala). Programiranje, izradu i održavanje potpisuje tvrtka Link 2 d.o.o. Projekt je financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
