Naslovnica Vijesti

O iseljavanju iz žumberačkog kraja...

Ne zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ekonomist John Badovinac koji je od 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih predsjednika Hrvatske bratske zajednice u Sjevernoj Americi
21. ožujka 2018. u 10:00 0 komentara 1542 prikaza
Foto: Snježana Radoš
Pogledajte galeriju 1/5

Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa predstavili su jučer knjigu Aleksandre Ščukanec "Priče iz zaboravljenog kraja".

Marina Perić Kaselj Intervju Iako smo mali narod, zbog velike dijaspore možemo postati bitni čimbenici

Djelo su, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, predstavili profesori s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz autoricu doc. dr. sc. Aleksandru Ščukanec, recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić. 

Ova knjiga nastala je temeljem terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. U pet poglavlja i zaključku autorica podastire sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst. Zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu, internetskim izvorima i odabranoj literaturi, jezičnobiografski iskazi sudionika istraživanja ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas, otkrivajući iseljenička iskustva ispitanika. 

Žumberački transmigranti suočeni su s problemima koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz Lijepe Naše, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti kraja. 

Autorica predstavljenog djela docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bavi se sociolingvističkim istraživanjima. Njezina prva knjiga "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću" pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive. Osvojila je 2012. nagradu "Ljudevit Jonke" Matice hrvatske. Nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea (1907. – 1979.), a dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu. Ovu jezikoslovnu monografiju objavila je Hrvatska matica iseljenika u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) iz Trajštofa. Ščukanec je doktorirala 2011., a nagrađena knjiga nastala je kao rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.

O iseljavanju iz žumberačkog kraja i njegovim velikanima, uz ostalo, govorio je urednik knjige Damir Agičić, renomirani povjesničar i komparatist. Promociju je moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Nakladničkog odjela Matice. 

Iseljavanje Žumberčana počelo je već u prvom desetljeću 20. stoljeća, kada stanovništvo odlazi u Sjedinjene Američke Države i Kanadu. 

"Drugi, snažniji iseljenički val 1920-ih išao je u razne zapadnoeuropske zemlje od Atlantika do Baltika", dodao je urednik knjige Agičić. 

Ne zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ekonomist John Badovinac koji je od 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih predsjednika Hrvatske bratske zajednice u Sjevernoj Americi. Danas Žumberčani najviše odlaze u zemlje njemačkoga govornog područja – Njemačku, Austriju i Švicarsku.  
  
Žumberak je administrativno podijeljen između Zagrebačke i Karlovačke županije, a prije 19 godina gotovo je cijela žumberačka regija, sa Samoborskim gorjem, proglašena Parkom prirode. Žumberak se prostire u središnjoj Hrvatskoj na tromeđi između alpskoga, panonskog i mediteranskog područja. Stanovništvo čine katolici istočnoga i zapadnog obreda, odnosno rimokatolici i grkokatolici.  

Iz Žumberka potječu, navodi autorica Ščukanec temeljem korištenih historiografskih izvora, mnoge istaknute osobe iz svjetovnoga i duhovnog života poput kardinala Alojzija Stepinca, Franje Kuharića, biskupa Jurja Jezerinca, biskupa Josipa Mrzljaka. 

U Žumberku su kao župnici djelovali novinari, pokretači i urednici Glasa Koncila Vladimir Pavlinić i Živko Kustić. Žumberčanin je, podsjetila je filologinja Anita Skelin Horvat, i veliki hrvatski jezikoslovac i onomastičar Petar Skok (1881. – 1956.), kao i povjesničar iz Reštova Žumberačkog Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), autor Poviesti Hrvatske – prve kritičke sinteze hrvatske povijesti. 

Iz žumberačke obitelj Herak dolaze kemičari Janko i Marko, geolog i paleontolog akademik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski inženjer Jure. Spomenut je i Žumberčanin Nikola Badovinac iz Badovinaca koji je od 1885. do 1889. godine bio zagrebački gradonačelnik.   

Podsjetimo, svoju zagrebačku premijeru knjiga je imala u siječnju ove godine u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Uz druga izdanja vezana uz žumberački kraj i u prigodi predstavljanja jubilarnoga godišnjaka Žumberački krijes, predstavljena je i ova zanimljiva knjiga mlade znanstvenice. 

Autorica je zahvalila svima onima koji su zaslužni za izdavanje knjige. Okupljene je potom stihovima o žumberačkoj lampi vremešna Žumberčanka Dragica podsjetila na obiteljska okupljanje uz "mizu" u nekad napučenim selima, u siromašna i teška, ali mnogima sretnija vremena.  

 

Diana Šimurina-Šoufek

fra Jozo Župić Knjiga se čita u jednom dahu Konačno ćemo upoznati samozatajne heroine naše dijaspore Hrvatski iseljenički zbornik 2018. Fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva Tomislav Žigmanov Leksikografija Prvorazredna akribija podunavskih Hrvata
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.