Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Srednja Europa predstavili su jučer knjigu Aleksandre Ščukanec "Priče iz zaboravljenog kraja".
Djelo su, uz prigodne pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, predstavili profesori s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz autoricu doc. dr. sc. Aleksandru Ščukanec, recenzent prof. dr. sc. Velimir Piškorec; doc. dr. sc. Anita Skelin Horvat i urednik prof. dr. sc. Damir Agičić.
Ova knjiga nastala je temeljem terenskoga istraživanja provedenog među žumberačkim iseljenicima i povratnicima. U pet poglavlja i zaključku autorica podastire sociolingvističku sliku, dobivenu analizom jezičnih biografija ispitanika, uklopljenu u širi povijesno-geografski kontekst. Zahvaljujući izvrsnom znanstvenom aparatu, internetskim izvorima i odabranoj literaturi, jezičnobiografski iskazi sudionika istraživanja ilustriraju situaciju u Žumberku nekad i danas, otkrivajući iseljenička iskustva ispitanika.
Žumberački transmigranti suočeni su s problemima koje nalazimo i na drugim prostorima aktualnog iseljavanja iz Lijepe Naše, ali njihove priče u brojnim aspektima otkrivaju i posebnosti kraja.
Autorica predstavljenog djela docentica je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bavi se sociolingvističkim istraživanjima. Njezina prva knjiga "Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću" pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske perspektive. Osvojila je 2012. nagradu "Ljudevit Jonke" Matice hrvatske. Nosi ime velikana jezikoslovne znanosti i prevodilaštva Ljudevita Jonkea (1907. – 1979.), a dodjeljuje se za iznimna postignuća jezikoslovaca u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu. Ovu jezikoslovnu monografiju objavila je Hrvatska matica iseljenika u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) iz Trajštofa. Ščukanec je doktorirala 2011., a nagrađena knjiga nastala je kao rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.
O iseljavanju iz žumberačkog kraja i njegovim velikanima, uz ostalo, govorio je urednik knjige Damir Agičić, renomirani povjesničar i komparatist. Promociju je moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Nakladničkog odjela Matice.
Iseljavanje Žumberčana počelo je već u prvom desetljeću 20. stoljeća, kada stanovništvo odlazi u Sjedinjene Američke Države i Kanadu.
"Drugi, snažniji iseljenički val 1920-ih išao je u razne zapadnoeuropske zemlje od Atlantika do Baltika", dodao je urednik knjige Agičić.
Ne zaboravimo kako je Žumberčanin bio i ekonomist John Badovinac koji je od 1967. do 1978. jedan od najuspješnijih predsjednika Hrvatske bratske zajednice u Sjevernoj Americi. Danas Žumberčani najviše odlaze u zemlje njemačkoga govornog područja – Njemačku, Austriju i Švicarsku.
Žumberak je administrativno podijeljen između Zagrebačke i Karlovačke županije, a prije 19 godina gotovo je cijela žumberačka regija, sa Samoborskim gorjem, proglašena Parkom prirode. Žumberak se prostire u središnjoj Hrvatskoj na tromeđi između alpskoga, panonskog i mediteranskog područja. Stanovništvo čine katolici istočnoga i zapadnog obreda, odnosno rimokatolici i grkokatolici.
Iz Žumberka potječu, navodi autorica Ščukanec temeljem korištenih historiografskih izvora, mnoge istaknute osobe iz svjetovnoga i duhovnog života poput kardinala Alojzija Stepinca, Franje Kuharića, biskupa Jurja Jezerinca, biskupa Josipa Mrzljaka.
U Žumberku su kao župnici djelovali novinari, pokretači i urednici Glasa Koncila Vladimir Pavlinić i Živko Kustić. Žumberčanin je, podsjetila je filologinja Anita Skelin Horvat, i veliki hrvatski jezikoslovac i onomastičar Petar Skok (1881. – 1956.), kao i povjesničar iz Reštova Žumberačkog Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), autor Poviesti Hrvatske – prve kritičke sinteze hrvatske povijesti.
Iz žumberačke obitelj Herak dolaze kemičari Janko i Marko, geolog i paleontolog akademik Milan Herak, fizičar Janko i kemijski inženjer Jure. Spomenut je i Žumberčanin Nikola Badovinac iz Badovinaca koji je od 1885. do 1889. godine bio zagrebački gradonačelnik.
Podsjetimo, svoju zagrebačku premijeru knjiga je imala u siječnju ove godine u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Uz druga izdanja vezana uz žumberački kraj i u prigodi predstavljanja jubilarnoga godišnjaka Žumberački krijes, predstavljena je i ova zanimljiva knjiga mlade znanstvenice.
Autorica je zahvalila svima onima koji su zaslužni za izdavanje knjige. Okupljene je potom stihovima o žumberačkoj lampi vremešna Žumberčanka Dragica podsjetila na obiteljska okupljanje uz "mizu" u nekad napučenim selima, u siromašna i teška, ali mnogima sretnija vremena.
Diana Šimurina-Šoufek
