MEETING G2.5

Zašto se taj značajan potencijal još nije probudio? Što trebamo učiniti?

Meeting G2
07.11.2019.
u 10:53

Predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić podsjeća da je taj projekt pokrenut s ciljem povezivanja Hrvatske i njezina iseljeništva te predstavljanja potencijala koje to povezivanje može donijeti gospodarstvu

Hrvatskim poduzetnicima i tvrtkama treba omogućiti povoljnije uvjete poslovanja putem poreznog rasterećenja, pojednostavljenja administrativnih procedura, posebice s inozemstvom, te kroz financijsku podršku države, neki su od zaključaka konferencije "MEETING G2.5 – Gradimo poslovne mostove" koja je u utorak i srijedu održana u Zagrebu. 

"Hrvatska je zbog visoke kvalitete života interesantna svjetskim tvrtkama, a za uspješan razvoj poslovanja na međunarodnom tržištu treba više proaktivnosti i samopouzdanja. Mladima treba stvoriti poticajno okruženje za ostanak u Hrvatskoj i pomoći pri usvajanju međunarodnog iskustva važnog u poslovanju, uz apel svima u Hrvatskoj da više nose hrvatske modne brendove", ističe se u priopćenju o najvažnijim zaključcima konferencije koju je organizirala Udruga Meeting G2.

Konferencija, koja je usmjerena na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, okupila je više od 200 sudionika, a u okviru dvodnevnog skupa održano je pet panela o raznim temama važnima za poduzetnike, sesije umrežavanja, predstavljanja poduzetnika te natjecanje hrvatskih startupa.

Organizatori u priopćenju ističu kako je uočeno da poduzetnici koji pokreću razne inicijative samostalno stvaraju ekosustave u sklopu kojih se tvrtke povezuju i multipliciraju poslovanje te je zaključeno da takvim inicijativama država treba pružiti podršku.

Kao dobre primjere pritom izdvajaju Udrugu hrvatskih poduzetnika u Austriji te Kanadsko-hrvatsku poslovnu mrežu, kojima bi, kao i sličnim inicijativama, država treba pružiti podršku.

Osvrćući se na IT sektor, organizatori konferencije ističu da je "Hrvatska u međunarodnim okvirima prepoznata kao sigurna zemlja, s visokom kvalitetom života, u kojoj većina ljudi govori engleski jezik, a zaposlenici su, za razliku od azijskih zemalja, obrazovani i kulturološki kompatibilniji, što je čini poželjnom za otvaranje podružnica".

Također ističu kako su ljudi, posebno mladi, najvažniji resurs u budućnosti te im u Hrvatskoj treba stvoriti poticajno okruženje za rad i ostanak. Međutim, za razvoj poslovanja na međunarodnom tržištu treba više proaktivnog rada i samopouzdanja, poručuju iz udruge Meeting G2.

Naglašavaju i kako je hrvatskoj modnoj industriji potrebno više jakih brendova koji bi, uz niže poreze, zajedničkim snagama pogurali taj vrlo perspektivan sektor prema svjetskom tržištu. "Dobar poticaj razvoju bio bi da javne osobe u većoj mjeri nose odjeću hrvatskih dizajnera, kao i apel da se naši ljudi osvijeste u pogledu kupnje hrvatskih modnih brendova", ističe se u priopćenju. 

Tijekom konferencije predstavljen je i rad Hrvatskog saveza informatičara koji promovira drukčiji pristup edukaciji mladih za informatička natjecanja. Iz Udruge Meeting G2 ističu kako je predloženo da resorno ministarstvo razmotri načine potpore tom savezu i pokrene dijalog oko mogućeg uvođenja dijela edukacije u redovne, izborne ili izvannastavne programe u školama, kao i da se postojeći kampovi za informatičku edukaciju djece (koji se na godišnjoj razini održavaju na Krku) mogu dići na višu razinu privlačenjem nastavnika i zainteresirane djece iz drugih zemalja. 

Predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić podsjeća da je taj projekt pokrenut s ciljem povezivanja Hrvatske i njezina iseljeništva te predstavljanja potencijala koje to povezivanje može donijeti gospodarstvu.

Pritom ističe kako su u pet godina rada upoznali poduzetnike hrvatskih korijena iz čak 29 zemalja, na konferenciju je u tom razdoblju došlo više 950 sudionika, od kojih više od 280 poslovnih ljudi iz inozemstva koji su ovdje upoznali gotovo 300 hrvatskih tvrtki, organizirano je više od 40 panela, predstavljeno više od 40 start-upova itd. 

"Ukupno smo spojili i povezali gotovo tisuću ljudi. To je naš doprinos. Međutim, opet dolazimo do pitanja: zašto se taj značajan potencijal još nije probudio? Što trebamo učiniti da se napravi korak naprijed? Smatramo da se svi Hrvati izvan granica Hrvatske moraju pretvoriti u svojevrsne veleposlanike. Hrvatske institucije trebaju to prepoznati i potaknuti hrvatska društva i osobe u njima da aktivnije predstavljaju Hrvatsku i hrvatske proizvode", naglašava Hrgetić. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije