Ključ budućnosti gospodarstva je u razvoju i njegovanju ljudskog potencijala, a ulaganje u demografsku obnovu i povratak iseljenika, kao i u obrazovanje, zdravstvo i kvalitetu života u Hrvatskoj, mora biti među prioritetima svake razvojne politike, istaknula je u utorak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, otvarajući konferenciju "Meeting G2.4 – pogled u budućnost".
"Hrvatski iseljenici diljem svijeta naše su veliko bogatstvo i dodana vrijednost Hrvatske", kazala je Grabar-Kitarović te dodala kako želi da se na konferenciji čuje glas poslovnih ljudi koji su najviše pozvani govoriti o pitanjima gospodarske suradnje. Voljela bi čuti koje su dobre, ali i ne tako dobre strane do sada ostvarenih poslovnih veza s Hrvatima izvan Hrvatske, koje je mjere potrebno poduzeti kako bi se uspjeli uključiti u poslovanje u Hrvatskoj i koje je aktivnosti potrebno poduzeti za još snažnije uključivanje hrvatskih gospodarstvenika u svijetu radi stjecanja novih ili proširivanja postojećih tržišta za hrvatske proizvode i usluge, poručila je predsjednica.
To su razvojne poluge za stabilan i trajan gospodarski rast, boljitak hrvatskih građana te za napredak hrvatskog naroda u cjelini, istaknula je. Podsjetila je kako se u Hrvatskoj od ulaska EU gospodarska situacija znatno promijenila – bilježe se pozitivne stope rasta od 2015. godine, intenzivniji izvoz roba i usluga, bolje stanje javnih financija. Izvoz je, uz potrošnju kućanstava, postao glavni generator rasta, bilježi se rast malotrgovinskog prometa, nastavljena su pozitivna kretanja u turizmu, povoljna kretanja na tržištu rada, a smanjen je i javni dug, navela je.
"U srednjem roku očekuje nas nastavak pozitivnih kretanja ekonomske aktivnosti, posebno uzimajući u obzir dodatno porezno rasterećenje od 2019. godine, koje će imati pozitivne učinke na gospodarski rast", kazala je Grabar-Kitarović. No, navela je i područja u kojima nisu postignuti željeni rezultati – industrijska proizvodnja bilježi stagnaciju u prvih osam mjeseci ove godine, gospodarstvo se bori s nedostatkom radne snage, a makroekonomske neravnoteže unatoč trendu njihova smanjivanja još postoje. Potencijalna stopa gospodarskog rasta nalazi se na relativno niskim razinama u usporedbi s drugim članicama EU koje su pristupile u kasnije vrijeme, ponajprije zbog slabog rasta produktivnosti, kazala je te dodala kako bi se u nedostatku reformi sličan trend mogao nastaviti. "Provedba strukturnih reformi, posebice onih orijentiranih na ubrzanje rasta produktivnosti i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja nužan su preduvjet za podizanje potencijalne stope rasta, bržu realnu konvergenciju prema europodručju, kao i za otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža", poručila je.
Kao područja u kojima su potrebne žurne i duboke promjene navela je pravosuđe, javnu upravu, nefleksibilno tržište rada i opterećenost propisima. Posebno je istaknula važnost ljudskih potencijala. "Hrvatski ljudi, bilo u zemlji ili inozemstvu, naša su najveća vrijednost i prednost. Međutim, važnost tog potencijala još nismo dovoljno osvijestili", rekla je, ocijenivši da su ljudi važniji i od infrastrukture i od drugih razvojnih faktora, kojima se daje previše na važnosti. "Ključ budućnosti našeg gospodarstva je u razvoju i njegovanju ljudskog potencijala. Ljudi grade budućnost, u interesu je države i naroda izboriti pobjedu protiv 'bijele kuge' i iseljavanja. Zato ulaganje u demografsku obnovu i povratak naših iseljenika, ali i u obrazovanje, zdravstvo i kvalitetu života u Hrvatskoj, mora biti među prioritetima svake razvojne politike", poručila je. Predsjednik Udruge Meeting G2 Josip Hrgetić istaknuo je kako je svake godine sve veći interes za širenjem globalne hrvatske poduzetničke mreže, odnosno za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.
Cilj konferencije koja se održava četvrtu godinu zaredom jest poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, povećanje ulaganja iseljeništva u domovinu, promoviranje hrvatskih proizvoda i zemlje na svim kontinentima te zaustavljanje odljeva mozgova. Konferencija je okupila oko 150 poslovnih ljudi iz Hrvatske i svijeta. Iz 19 zemalja doputovalo je više od 70 uspješnih poslovnih ljudi koji žele izgrađivati poslovne veze s Hrvatskom, pri čemu su najveće delegacije iz Australije i Austrije s više od 20 sudionika.
