Završena je konferencija Meeting G2.4. "Pogled u budućnost" koja je u dva dana u Kongresnom centru Forum Zagreb okupila više od 200 sudionika, a među njima više od 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 19 zemalja.
Na konferenciji usmjerenoj na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je sedam panela o raznim temama iz gospodarstva, brojne sesije umrežavanja te natjecanje hrvatskih startupa. Jedan od glavnih zaključaka jest da država treba iskoristiti potencijale uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla, posebice na udaljenim tržištima, te ih imenovati komercijalistima za povezivanje hrvatskih izvoznika s lokalnim gospodarstvima.
Primjerice, u Južnoj Americi živi 425 milijuna ljudi, od kojih 600 tisuća Hrvata, no Hrvatska tamo nema nijednog komercijalista. S druge strane, Španjolska samo u Čileu ima čak 40 komercijalista. Komercijaliste bi predstavljali Hrvati iz iseljeništva koji žive u tamošnjih zemljama i odlično poznaju tržište te bi mogli biti najbolja pomoć hrvatskim tvrtkama koje žele izvoziti u uspostavljanju relevantnih poslovnih kontakata. Ujedno ne bi generirali nikakve troškove jer žive i rade u tim zemljama.
Da je potencijal golem, pokazuje podatak i da se trenutačno čak 87 posto robne razmjene Hrvatske odvija s Europom dok na obje Amerike i Australiju otpada tek 3,1 posto, što predstavlja golemi potencijal za rast.
"Krajnje je vrijeme da nađemo jedan smjer, moramo znati što želimo i tražimo. Zato smatramo da je inicijativa predsjednice Republike u vezi s brendiranjem Hrvatske od državnog interesa! To je ključna stvar, jer se u tom brendiranju povezuje sve – stanovništvo, kultura, baština, gospodarstvo. Dakle, imamo baš sve! Ali ako ne posložimo ideje i ne pronađemo pravi smjer, to je isto kao da – nemamo ništa! Smatram da moramo s optimizmom gledati u budućnost koju svi danas krojimo za Lijepu Našu", rekao je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2, organizatora konferencije.
Na konferenciji je zaključeno i kako se hrvatske tvrtke na početku poslovanja i kasnije ne bi trebale isključivo orijentirati na pozicioniranje na domicilnom tržištu već shvatiti da potencijal leži u velikom svjetskom tržištu te se orijentirati na izvoz. U tim bi aktivnostima veliku pomoć mogli dobiti od uspješnih hrvatskih iseljenika u raznim zemljama.
Također, institucionalno bi ih se trebalo usmjeravati na komore hrvatskih iseljenika u raznim zemljama koje im mogu dati relevantne informacije o tamošnjim poslovnim prilikama, državnim poticajima i slično. Također, razmišlja se o povezivanju iseljeničkih komora na globalnoj razini, što bi još više olakšalo izvoznu ofenzivu.
I ove godine na konferenciji je naglašeno da nam nedostaje volja i hrabrost napraviti promjene, posebice vezano uz smanjenje državnog aparata, promjenu pravnog okvira, smanjenje poreza te stvaranje ekonomskog okvira za velike kompanije i onog za manje i srednje.
Tijekom konferencije održano je i sedam panela. Na panelu od potencijalima hrvatskih komora u svijetu predstavljen je pristup australskih komora koje s našim tvrtkama uspostavljaju odnos povjerenja i transparentan odnos te ih tek tada upućuju na poslovne prilike, kako s našim iseljeništvom tako i s drugim lokalnim tvrtkama.
Na panelu od netradicionalnim oblicima turizma naglašeno je kako samo jedinstveni koncepti mogu obogatiti sadržaj i produljiti sezonu, a kad se pristup obogati s pozitivnom energijom i emocijama, to rezultira vrhunskom kombinacijom. Na panelu o sistemskim integratorima naglašene su izvozne aktivnosti naših tvrtki i potreba za zapošljavanjem visoko educirane radne snage, pa su hrvatski iseljenici pozvani da se vrate i zaposle u tim tvrtkama jer radnih mjesta ima.
Održani su i paneli o inovativnom dizajnu u drvnoj industriji, o delikatesnim hrvatskim proizvodima, nekretninama te blockchainu u Hrvatskoj, a prvog dana na natjecanju startupa u suradnji s portalom Cronnect.me pobjednik je bio startup RioBot, chatbot koji funkcionira na temelju umjetne inteligencije i olakšava rezervaciju i praćenje zakazanih termina kod raznih ponuđača usluga.
