Naslovnica Vijesti

Većina doseljenika smatra da suživot u Njemačkoj vrlo dobro ili odlično funkcionira

Dakle, dok jedni uspijevaju napraviti karijeru i angažirati se u društvu, oni koji se povlače osjećaju se bolje u okruženju koje ima veze s njihovim podrijetlom
23. studenoga 2018. u 00:01 2 komentara 767 prikaza
Gradilište
Foto: Josip Maljak/PIXSELL

Sve je više ljudi s migracijskom pozadinom u Njemačkoj koji se žele prilagoditi životu u ovoj zemlji i sudjelovati u životu domicilnog stanovništva, ali istodobno zadržati, odnosno očuvati i svoje korijene. To su rezultati jedne studije koju je provelo Savezno društvo za stanovanje i gradski razvoj, piše Deutsche Welle.

Berlin Pedeset godina poslije. Što smo naučili od gastarbajtera u Njemačkoj?

"Većina njih na sebe gleda kao na potpuno samorazumljivi dio društva", navodi se u toj studiji. Za potrebe studije ispitano je oko 2000 migranata – od djece gastarbajtera do izbjeglica. Međutim, ta studija također je iznijela na vidjelo da su pojedine grupacije migranata i onih s migrantskim korijenima u međuvremenu rezignirale te se odvajaju od društva, izoliraju i kreću se gotovo isključivo po svojim zajednicama.

Ima i onih koji su "preintegrirani"

No stvar nije baš tako crno-bijela, postoje razne sive nijanse kad je u pitanju integracija stranaca i ljudi sa stranim korijenima u Njemačkoj. Znanstvenici su u sklopu spomenutog istraživanja došli do zaključka da postoji deset miljea tih ljudi koji su različito integrirani u društvo. Pa tako su jedna grupacija djeca nekadašnjih gastarbajtera, druga oni koji drže do religijskih korijena, a tu su i miljei onih koji se smatraju građanskom sredinom, kao i scena kozmopolitskih intelektualaca. Navodi se i da među 19 milijuna ljudi s migracijskom pozadinom ima i onih koji se smatraju "njemačkijima od Nijemaca", ali i onih koji se povlače u neku nišu "isti među istima". 

Tako među onima koji su poslovno uspješni 80 posto nastoji govoriti samo njemački jezik, dok je to slučaj u samo 12 posto onih koji su privrženi religijskim korijenima. Međutim, to nije uvijek njihov izbor, navodi se u studiji, oni često jednostavno nemaju kontakt s ostatkom društva. Ljudi s područja Sjeverne Afrike, Arapi i Turci najčešće se žale da su pogođeni diskriminacijom. Stoga jedan od autora studije Bernd Hallenberg ističe kako njemački jezik jest i ostaje ključ integracije.

Tuča Sve češće sam gladan Prokletstvo hrvatskog gastarbajtera: U Njemačkoj su me prevarili, ponizili i istukli, kako ću kući za Božić?

Zbog diskriminacije se povlače

Dakle, dok jedni uspijevaju napraviti karijeru i angažirati se u društvu, oni koji se povlače osjećaju se bolje u okruženju koje ima veze s njihovim podrijetlom. Tim ljudima njemačka je kultura strana, a zapadne vrijednosti poput ravnopravnosti žene i muškarca odbacuju, navodi se u studiji.

Kao razlog za takvo ponašanje navodi se da je to posljedica socijalne neravnopravnosti, diskriminacije i izopćivanja. Upravo ti migranti rezigniraju, a to važi prije svega za relativno mali milje onih koji su religijski ukorijenjeni, navodi se u studiji i dodaje kako se procjenjuje da tom miljeu pripada oko 900.000 ljudi u Njemačkoj.

Mostar BiH Napuštaju Njemačku i u domovini pokreću vlastite poslove

"Hibridni identiteti"

Pritom se ističe da se previše često problemi toga miljea projiciraju na šire društvo (migranata) te da zbog toga pozornost ne privlače oni koji su dobro integrirani. Također se ističe da osam od deset ispitanika smatra da se migranti trebaju prilagoditi ostalom stanovništvu i da Nijemci trebaju dopustiti da i oni u potpunosti sudjeluju u njihovu životu. Ono što je mnogim ljudima s migracijskom pozadinom bitno, točnije za više od 70 posto njih, to su običaji njihove zemlje podrijetla – od glazbe, preko jela i pića, pa sve do sveukupne kulture te zemlje njihovih roditelja ili one iz koje su i sami došli. Stoga većina njih, kako se navodi u studiji, osjeća ponos kad je u pitanju zemlja podrijetla. Očuvati vlastite kulturalne korijene, to je važno za devet od deset migranata. Autori studije u takvim slučajevima govore o "hibridnim identitetima".

Ipak, dva od tri migranta smatra da suživot u Njemačkoj vrlo dobro ili odlično funkcionira. No i svaki treći smatra da se taj suživot pogoršao proteklih godina. Autori studije pišu kako su se percepcije razvile u različitim smjerovima.

Što se tiče angažmana u društvu, istraživanje je pokazalo da se samo oko tri posto migranata i ljudi s migracijskom pozadinom angažira u političkim strankama i građanskim inicijativama, ali da je s druge strane svaki drugi u nekom udruženju, uglavnom sportskog karaktera.

Đakovo Manji porezi u Njemačkoj? Može! Ali prvo vjenčanje...

Diskriminacija, prema navodima autora studije, ostaje i dalje svakodnevica tih ljudi u Njemačkoj. Hallenberg, kao jedan od autora studije, navodi kako migranti i ljudi s migracijskom pozadinom teže dolaze do posla i do stana. Tako ljudi sa stranim korijenima žive u manje četvornih metara, ali uz višu cijenu. No znatno više njih nego prije deset godina želi sljedećih godina kupiti stan, što je, prema navodima studije, znak da raste moderni migrantski srednji sloj.

  • JillHarris:

    Napravit cu 86 dolara za sat od kuce. Bio sam šokiran kad je moj susjed rekao da je prosjek 95 dolara, ali vidim kako to sada radi. Osjecam se toliko slobode sada kad sam ja vlastiti šef. posjetiti==========>>>>>> www.WebJob33.Com

  • Wolpertinger:

    Budemo vidjeli za otprilike trideset godina koliko su se integrirali kad djelovi Berlina ili Frankfurta budu arapske enklave!