Naslovnica Vijesti

Pedeset godina poslije. Što smo naučili od gastarbajtera u Njemačkoj?

Kako je na tribini "50 godina gastarbajtera iz Jugoslavije" u organizaciji udruge "Südost Europa Kultur" u Berlinu  objasnio Hannes Grandits s berlinskog Sveučilišta Humboldt, u tom trenutku u Njemačkoj je i bez sporazuma već živjelo i radilo 300 tisuća radnika iz Jugoslavije
22. studenoga 2018. u 10:04 4 komentara 2924 prikaza
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Ove godine obilježava se 50 godina organiziranog iseljavanja "gastarbajtera" iz Jugoslavije u Njemačku. U Berlinu se na jednoj tribini u utorak govorilo o valovima iseljavanja. I razbijali su se neki tvrdokorni mitovi, piše Deutsche Welle.

Ivan Milčec Ne može se sjediti na dva stolca Muke gastarbajtera u Njemačkoj. Ostati ili otići?

Ugovor između Savezne Republike Njemačke i Jugoslavije o organiziranom transferu radne snage za potrebe njemačkog tržišta rada posljednji je ugovor ovakve vrste potpisan između Njemačke i neke od "gastarbajterskih zemalja". Prvi ugovor za rastuće potrebe njemačkog gospodarskog čuda potpisan je još 1955. s Italijom.

Kasno zeleno svjetlo za početak migracije

Objašnjenje ovog kasnog stavljanja službenog pečata na masovnu migraciju iz Jugoslavije treba tražiti u činjenici da Jugoslavija i Njemačka u razdoblju kada su potpisivani sporazumi o dolasku radnika nisu imale diplomatske odnose. Oni su prekinuti 1957. kada je SR Njemačka, shodno svojoj tadašnjoj politici nepriznavanja zemalja koje priznaju DDR, prekinula odnose s Jugoslavijom koja je nedugo prije toga uspostavila odnose s Istočnom Njemačkom.

No, kako je na tribini "50 godina gastarbajtera iz Jugoslavije" u organizaciji udruge "Südost Europa Kultur" u Berlinu objasnio Hannes Grandits s berlinskog Sveučilišta Humboldt, u tom trenutku u Njemačkoj je i bez sporazuma već živjelo i radilo 300 tisuća radnika iz Jugoslavije. Grandits, koji na Humboldtu drži katedru za povijest jugoistočne Europe, komentirao je isječak iz legendarnog dokumentarnog filma Krste Papića "Specijalni vlakovi" u kojem jedan njemački liječnik vodi komisiju koja u centrima na području bivše Jugoslavije selektira radnike i provodi sistematske preglede. 

"Morate znati da se sve to zbiva dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata i da scene u kojima njemački liječnici u Jugoslaviji vrše preglede bude neugodna sjećanja", komentirao je Grandits.

'I ovđe me svi znaju' Anegdote naših gastarbajtera! Nisu mu svi trubili i blicali zbog novog Mercedesa, nego...

Mit o dobrim radnicima

No većina radnika koja je tada odlazila na rad u Njemačku je bila premlada da bi se sjećala Drugog svjetskog rata.

"Prosječna starost radnika iz Jugoslavije bila je oko 25 godina", objasnio je na tribini povjesničar iz Berlina Vladimir Ivanović, koji se u svom znanstvenom radu dosad pretežno bavio iseljavanjem iz Jugoslavije u Njemačku krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. I koji je oduvijek bio fasciniran pričama o "tetkama iz Njemačke". 

I po još nečemu su došljaci iz Jugoslavije bili drukčiji od ostalih "gastarbajtera". "Dok su iz Turske, Grčke i Italije dolazili gotovo isključivo muškarci, jugoslavenski kontingent preko jedne trećine činile su žene", kaže Ivanović. U prvih desetak godina dolaska gastarbajtera u Njemačku su uglavnom dolazili neobrazovani, polupismeni radnici. Od 1968., kada organizirano počinju dolaziti Jugoslaveni, potreba za nekvalificiranim radnicima opala je tako da iz Jugoslavije dolaze mnogi kvalificirani radnici.

Josip Juratović, automehaničar iz Podravine i socijaldemokratski zastupnik u Bundestagu, ipak se ne bi složio sa starim mitom o Jugoslavenima kao o radnicima koji su na posebno dobrom glasu. "Kao sindikalist mogao sam se uvjeriti u to da su njemački šefovi isto govorili radnicima svih nacionalnosti tako da je taj mit pomalo neosnovan. Ja ne bih isto tako rekao da su radnici iz Jugoslavije bili posebno stručni. Opće obrazovanje zbog dobrog obrazovnog sustava u Jugoslaviji bilo je više, ali stručna naobrazba nije bila na njemačkoj razini", priča Juratović koji je i sam mnoge godine prije odlaska u politiku proveo na pokretnoj traci.

"Nevidljivi jugosi"

No oko jednog mita mogli su se na kraju ipak svi složiti: Jugoslaveni su bili i ostali "nevidljivi". Nisu upadali u oči po vanjštini, a jeli su meso i krumpir kao i Nijemci. I slove kao dobro integrirani, neki bi rekli i kao asimilirani.

"Jugoslaveni su se često koncentrirali na uspjeh na poslu i da im djeca budu dobra u školi. I puno energije ulagali su u to da im djeca pohađaju dopunsku nastavu na materinskom jeziku", kaže demokršćanska političarka Barbara John koja je od 1981. do 2003. obnašala funkciju povjerenice grada Berlina za strance. Jugoslaveni se nisu često pleli u politiku pa čak ni u sindikalne poslove.

Zanimljiva priča Kako je mačka gastarbajtera postala humanitarka

Politikom se možete baviti u Jugoslaviji

Možda je to odraz poruke koju su dobili prije odlaska u inozemstvo.

"Nas su sve pozvali na predavanje gdje su nam ljudi iz sindikata poručili da smo mi u Njemačkoj ambasadori svoje zemlje i da se moramo dolično ponašati. Ako se želite baviti politikom, to možete u Jugoslaviji", glasila je poruka, kako svjedoči Bosiljka Schedlich koja je 1968. došla u Berlin kako bi u tvornici Telefunkena sklapala gramofone. Jer se politička aktivnost u inozemstvu uglavnom povezivala s aktivnostima "neprijateljske emigracije".

Socijaldemokrat Juratović nije se mogao složiti ni s tezom o apolitičnosti i zamjera i dalje mnogim iseljenicima da se još uvijek više drže nacionalističkog zova domovine nego demokratskih temelja društva u kojem žive.

"Meni je nepojmljivo da netko tko trideset, četrdeset godina živi u jednom liberalnom društvu uživa sva građanska prava, a istodobno to isto osporava ljudima u zemljama iz kojih potječu i okreću se nedemokratskim strankama. Ali to nije samo specifično kod Jugoslavena nego i kod drugih, kod Turaka koji ovdje u Njemačkoj stoje na strani jednog Erdogana", zaključuje Juratović. 

Tuča Sve češće sam gladan Prokletstvo hrvatskog gastarbajtera: U Njemačkoj su me prevarili, ponizili i istukli, kako ću kući za Božić?

Postoji razlika u iseljenika koji su u Njemačku došli posljednjih godina. Oni su dobrim dijelom i došli u Njemačku jer s politikom kod kuće više ne žele imati ništa. 

  • Avatar MK
    MK:

    Josip Juratovic i Yugo-Welle nemogu bez Josipa Broza Tita i Willia Brandta... Jos mi nije jasno - ako je Njemacka izgubila drugi svjetski rat - a u Jugoslaviji je tekao med i mljeko, cemu je Tito 20. Studenog 1968 podpisao ... prikaži još! taj sporazum? Na kraju istpada - te koji nisu zasluzili Tito je izgonio iz svoga "socijalistickoga raja" u "zapadnjacki pakao"...

  • Avatar lunar777
    lunar777:

    Deutsche Welle i komunjara Josip Juratović... pametnom dosta.

  • JillHarris:

    Napravit cu 86 dolara za sat od kuce. Bio sam šokiran kad je moj susjed rekao da je prosjek 95 dolara, ali vidim kako to sada radi. Osjecam se toliko slobode sada kad sam ja vlastiti šef. posjetiti==========>>>>>> www.WebJob33.Com