Upozorenje o profitu (Gewinnwarnung) jedan je od najvarljivijih njemačkih ekonomskih pojmova. Tu, naime, nije riječ o upozorenju na profit koji bi neka tvrtka mogla ostvariti, već zapravo najavljuje da će tvrtka imati manju zaradu od očekivane. Ili čak da zarade uopće neće biti. Stoga bi točnije bilo govoriti o upozorenju o gubitku, javlja Deutsche Welle.
Ali bez obzira na to, takvo upozorenje o profitu stiglo je početkom ovog tjedna od njemačkoga kemijskog koncerna BASF. To nije bilo kakva tvrtka, već najveća kemijska kompanija na svijetu sa 122 tisuće zaposlenih diljem svijeta. Ako je takva kompanija tako drastično smanjila svoju prognozu za tekuću fiskalnu godinu – očekuje se, naime, pad profita od čak 30 posto – onda bi se zapravo trebala uključiti sva crvena svjetla za uzbunu.
Zašto? Zato što takva kemijska kompanija prva osjeti kad drugima ide loše. Ona, naime, ima kupce u mnogim, gotovo u svim industrijskim granama. Na primjer u automobilskoj industriji, koju opskrbljuje bojama i plastikom. Tamo se, objašnjava BASF u svom upozorenju, na globalnoj razini bilježi posebno veliki pad proizvodnje.
Drugo obrazloženje: svjetski trgovinski sukobi. Oni koji su mislili da će se sve ipak nekako samo od sebe srediti i da će nakon sljedećeg tvita američkog predsjednika sve opet biti u redu, polako shvaćaju da to neće biti tako.
Neko stvarno rješenje nije na vidiku, ali šteta je očito već golema. Jer, ako se kompanije nečega stvarno boje, onda je to nesigurnost.
Strah od recesije
Recesija se, doduše, može prizivati i kada se o njoj priča – ali tu se ne radi samo o BASF-u. Sve je više loših vijesti iz njemačke ekonomije, praktično svaki novi dan donosi nove nevolje.
Narudžbe za njemačku industriju u stalnom su padu. Raspoloženje u kompanijama postaje negativno. Institut za ekonomska istraživanja Ifo iz Münchena, koji redovito istražuje raspoloženje u kompanijama, osjetio se nedavno prisiljenim objaviti loše vijesti: izvozno orijentirana proizvodnja (koja generira četvrtinu njemačke dodane vrijednosti) nalazi se u recesiji, konstatiraju znanstvenici.
Strojogradnja – uz proizvođače automobila, drugi veliki stup njemačkog gospodarstva očekuje u tekućoj godinu pad proizvodnje od dva posto. A neke druge kompanije čak su i prije BASF-a najavile nepovoljan razvoj situacije: Siemens je zabilježio "neočekivani pad broja narudžbi", a i za koncern ThyssenKrupp analitičari očekuju upozorenje o profitu, dakle upozorenje o padu zarade.
Istodobno, sve su češće vijesti o planiranim otpuštanjima: BASF želi ukinuti šest tisuća radnih mjesta; njihov najveći konkurent, također njemački kemijski koncern Bayer, prije nekog vremena već je najavio moguće ukidanje 12 tisuća radnih mjesta, a čini se da su i u Siemensu, ThyssenKruppu ili Volkswagenu uspješne godine s velikim profitima stvar prošlosti. U tijeku su pripreme za pravu oluju koja se sprema.
Povratak u normalu?
Dobra vijest poslije mnogih loših vijesti: njemačko tržište rada u tako je dobrom stanju da može apsorbirati trenutačni val najavljenih otpuštanja. Istodobno, broj podnesenih prijava za skraćeno radno vrijeme posljednjih tjedana znatno se povećao. To znači da mnoge kompanije otpuštaju zaposlene samo ako ne postoji neko drugo rješenje.
Skraćeno radno vrijeme koristi se kao instrument kojim se pokušava zadržati kvalificirane radnike: umjesto da budu otpušteni, njih se privremeno šalje na skraćeno radne vrijeme da bi se poslije, kada se ekonomska situacija u tvrtki popravi, ponovno vratili na puno radno vrijeme. A oni koji i dobiju otkaz, imaju dobre šanse uskoro pronaći neki novi posao.
Instrument skraćenog radnog vremena već je jednom pomogao njemačkom gospodarstvu da brzo ponovo stane na noge nakon teške recesije 2009. godine. Tada je kao rezultat globalne financijske krize ekonomija pala za pet posto.
Osim toga, svjetska ekonomija daleko je od tako dramatičnog kolapsa. Nakon godina buma s djelomice pregrijanim njemačkim gospodarstvom sada slijedi faza normalizacije. To po prirodi stvari uključuje cikluse, kako uspona, tako i pada privredne proizvodnje i ekonomskog rasta. Stvarno loše vijesti zvuče drukčije.
