Gotovo da nema teme koja u ovom trenutku toliko zaokuplja Nijemce kao što je to stambeni prostor. Kako živjeti u unajmljenom stanu uz podnošljivu stanarinu? Rješenja ovog problema nema na vidiku, piše Deutsche Welle.
U Njemačkoj raste bijes stanara zbog sve većih najamnina. Ovog proljeća deseci tisuća ljudi izišli su na ulice prosvjedovati. Sve je više zahtjeva da se nešto učini, da se uvede ograničenje cijena stanova, da se oduzmu nekretnine velikim tvrtkama koje iznajmljuju stanove, da se u regulaciju umiješa država... Prema najnovijoj studiji koju je naručio zastupnički klub Stranke ljevice u Bundestagu, stanarine su se u posljednjih pet godina povećale za 11,4 posto.
Gdje su stanarine posebno visoke?
Na prvom mjestu je München gdje kvadratni metar stambene površine u najmu stoji u prosjeku gotovo 18 eura. Drugi je Frankfurt s 14,20 eura, a na trećem mjestu je Stuttgart s nešto manje od 14 eura po kvadratnom metru. Riječ je o cijenama stanarine bez režija. U Berlinu je trenutačno prosječna cijena 6,72 eura po četvornom metru, a najpovoljniji za stanovanje je Wahrstein u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji s 4,64, eura po metru kvadratnom.
Zašto je tako malo stambenog prostora po pristupačnoj cijeni?
Mnogi stanovi koji su nekada bili u javnom vlasništvu sada su u rukama koncerna. Tako je, na primjer, grad Dresden 2006. godine prodao sve stanove kojima je raspolagao i tako jednim potezom vratio svoje dugove koji su iznosili 741 milijuna eura.
Vonovia, najveći njemački koncern koji iznajmljuje stanove, ima više od 300 tisuća stanova. Jedan od njegovih ciljeva je, kao što kaže profesorica za geografsko istraživanje gradova iz Frankfurta Suzane Heeg, "da stalnim povećanjem stanarina ostvari dobit koja se onda prebacuje dioničarima".
Drugi važan razlog za stalno povećanje cijena je stalno povećanje potražnje, tako da je ponuda, posebno u središtima velikih metropola, postala vrlo oskudna.
"Gotovo polovica svih studenata upisanih u jednoj godini u Njemačkoj studira u velikim gradovima", tvrdi Heeg.
Kakvim instrumentima raspolaže velika koalicija?
Država – što federacija, što savezne zemlje – do kraja mandata vladajuće koalicije namjerava oživjeti stanogradnju s pet milijardi eura. No, problem je u tome što ograničenje visine stanarina ne važi zauvijek; nakon nekog vremena njemu ističe rok – to je 2018. bio slučaj s gotovo 49 tisuća stanova. Ali izgrađeno je samo 27 tisuća socijalnih stanova s državnim poticajem. To znači da je sada 22.000 takvih socijalnih stanova manje.
Savez njemačkih stanara DMB traži da se godišnje gradi 80 tisuća socijalnih stanova i 120 tisuća stanova za iznajmljivanje s ograničenom stanarinom. Savez kritički upozorava da se gradi previše skupih i luksuznih stanova, a gradi se ukupno 25 posto stanova manje nego što je potrebno.
Ograničenje visine stanarine
Od ljeta 2015. visina stanarina ograničena je tako da one pri sklapanju prvih ugovora o iznajmljivanju stana ne smije prekoračiti "uobičajenu visinu stanarina u gradu" za više od deset posto. No, to ograničenje vrijedi samo u mjestima na kojima vlada "zategnuta situacija na tržištu stanova". No koja su to mjesta – o tome odlučuju savezne pokrajine, svaka za svoje područje. A od te mjere su izuzeti novosagrađeni stanovi, sanirani stanovi ili oni u kojima je stanarina već prije bila visoka.
Stambeni dodatak
Od 2020. godine, građani sa slabim primanjima će imati pravo na reformirani stambeni dodatak – dio stanarine koji nekom plaća država. Ta mjera će obuhvatiti oko 600 tisuća domaćinstava. Visina stambenog dodatka će svake dvije godine biti nanovo izračunavana u skladu s realnom situacijom. Doduše, ovu mjeru treba još potvrditi i Vijeće saveznih pokrajina, jer stambeni dodatak plaćaju pola-pola savez i pokrajine.
Stambeni dodatak mnogima može olakšati život, ali ne rješava probleme manjka stambenog prostora.
Oduzimanje nekretnina koncernima
Građanska inicijativa Berlina je Senatu ovog grada-pokrajine predala peticiju kojom se traži oduzimanje stanova velikim koncernima. To bi značilo da bi država zapravo natjerala koncerne da joj te stanove prodaju kako bi ih sama mogla iznajmljivati po pristupačnim cijenama. No, ta vrsta "nacionalizacije" je pravno sporna i pitanje je bi li uopće dovela do razumnog rješenja s obzirom na to da bi to bio proces koji bi se otezao godinama.
Embargo na povećanje stanarina
Berlinski Senat uskoro bi mogao donijeti odluku o zabrani povećanja svih stanarina u idućih pet godina. To Stranka ljevice traži za čitavu Njemačku. No, u prijestolnici bi se taj potez mogao pokazati kontraproduktivnim jer bi zabrana morala stupiti na snagu određenog dana, a očekuje se da bi stanodavci prije toga već preventivno podigli cijene…
Njemački savez stanara traži da se zemljišta u javnom vlasništvu više ne prodaju, kako bi ulagači mogli povoljnije graditi, a onda bi i stanarine bile pristupačnije.
kod nijemaca, kao i kod nas, previše je birokratrskih prepreka za novogradnju, što u konačnici utječe na to da se manje gradi, a kad se gradi to onda bude skupo. Birokratske prepreke su nešto bez čega se može. Nekada su ljudi kupili zemljište i bez da su ikoga išta pitali počeli su graditi - to je bila jedna krajnost, a danas smo diljem europe u drugoj krajnosti. Umjesto da države smanjuju birokraciju žele uvesti novu vrstu birokratskih mjera - ograničenje visine stanarine - do čega će to dovesti: u konačnici opet do iste situacija kao sada: mnogi neće moći doći do stana, samo što će eto na papiru si ga moći priuštiti, slično kao što su si svi u sovjetskom savezu mogli na papiru priuštiti auto, ali su ga zato moralo čekati po koju godinu (osim ako nisu imali vezu kod nekog birokrata)