U povodu obilježavanja 500. godišnjice reformacije i objave 95 teza Martina Luthera na vratima dvorske crkve u Wittenbergu, te uz to vezanu 400. obljetnicu smrti Grgura Mekinića, u Hrvatskom centru u Beču održan je znanstveni simpozij "Od Grgura Mekinića do Alojza Jembriha – Protestantizam među tadašnjim zapadnougarskim Hrvatima".
Organizirali su ga Hrvatski centar u Beču, Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata (ZIGH) iz Trausa u Gradišću, Austrijsko društvo za kroatistiku iz Beča i Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznom.
Grgur Mekinić (1534. – 1617.) bio je protestantski svećenik u Kereszturu u tadašnjoj Mađarskoj, danas je to Sv. Križ ili Deutschkreutz u austrijskom Gradišću. Izdao je prve crkvene pjesmarice "Duševne pesne", 1609. i 1611. na hrvatskom jeziku.
"Pretpostavlja se da je tada čak 80 posto današnjeg Gradišća bilo protestantske vjere, tako da su gradišćanski Hrvati, bili luterani", rekao je inicijator i organizator simpozija Petar Tyran.
Istaknuo je kako je Mekinić gradišćanskim Hrvatima donio književni jezik koji je tada bio i govorni jezik i da je "u književnom i jezičnom smislu izuzetno važan za gradišćanske Hrvate, koji mu se ovim simpozijem žele bar malo odužiti".
Organizator je uz obilježavanje obljetnica organizirao i proslavu 70. rođendana prof. dr. Alojza Jembriha, poznatog hrvatskog kroatologa, književnog povjesničara, jezikoslovca, slavista i filologa te stručnjaka za protestantsku književnost gradišćanskih Hrvata, koji je proučavao Grgura Mekinića.
O Mekiniću i njegovim zaslugama s gradišćanskohrvatske i austrijske strane govorili su akademik Nikola Benčić (Protestantizam i gradišćanski Hrvati), umirovljeni prof. Gerhard Neweklowsky (Grgur Mekinić i jezik njegovih pjesmarica 1609. i 1611.), Ivan Rončević (O izložbi preslika protestantske vjerske književnosti i vizualiziranom prikazu toga razdoblja), Robert Hajszan (Alojz Jembrih i njegovo znanstveno i istraživačko djelovanje) i Petar Tyran (Alojz Jembrih – njegove godine u HAK-u i Novom glasu i među gradišćanskim Hrvatima).
Govornici iz Hrvatske bili su Alojz Jembrih (Grgur Mekinić ipak prvi) i Sanja Vulić (Jezična analiza hrvatskih reformacijskih izdanja), a iz Mađarske i Slovačke njihovi kolege Sandor Horvath (Reformacija i Hrvati) i Joško Klačka (Reformacija pri dolasku Hrvata u Slovačku).
Goste su uvodno pozdravili predsjednik Hrvatskog centra Tibor Jugović, predsjednica ZIGH Zlatka Gieler, Katarina Dorkin-Križ uime hrvatskog veleposlanstva u Austriji i Austrijskog društva kroatista te Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske.
Sudionice skupa bile su i njegove kolegice, viša savjetnica Dubravka Severinski i Rajna Stević. Simpoziju je nazočila i v. d. ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mirjana Piskulić.
"Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske iznimna je čast da može poduprijeti ovakve inicijative koje pridonose njegovanju i jačanju hrvatskog identiteta. Ovaj simpozij o Grguru Mekiniću svjedoči, između ostalog, o tome koliko je hrvatski jezik ukorijenjen u europsku povijest te koliko su gradišćanski Hrvati, kako u prošlosti tako i danas, bili i ostali dio cjelokupnog hrvatskog nacionalnog korpusa", istaknuo je Milan Bošnjak.
Simpozij je prigodnim riječima zaključila glavna tajnica Hrvatskog centra Gabrijela Novak Karall, a panel-rasprave vodili su mladi Gradišćanci, Julijan Himmelbauer i Tereza Grandić.
U sklopu simpozija organizirana je jedinstvena izložba preslika protestantske literature iz riznice prof. Jembriha u impozantnoj pripremi Osječanina Ivana Rončevića, inače predavača na bečkoj slavistici, koji je za organizaciju izložbenog postava dobio mnoštvo pohvala.
Na kraju simpozija svi sudionici čestitali su Varaždincu, prof. Jembrihu, 70. rođendan sa željom da nastavi s proučavanjem gradišćanskohrvatske književnojezične problematike.
Posebno su mu zahvalni, ne samo zato što je došao do Mekinićevih Duševnih pesna, koje su 1990. godine izišle u reprintu, nego i na svemu što je od svojih studijskih dana u Beču do danas učinio za gradišćanske Hrvate i očuvanje njihova jezika, kulture i identiteta.
Uoči simpozija, sudionici znanstvenog skupa iz Austrije, Hrvatske, Mađarske i Slovačke, zajedno s predstavnicima hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udruga i institucija, otkrili su u dvorcu u gradišćanskom Keresturu, gdje su tiskane Mekinićeve knjige, dvojezičnu spomen-ploču. Predstavio ju je vlasnik dvorca, slikar Anton Lehmden.
Nakon govornika, svima nazočnima na kraju je zahvalio predsjednik Hrvatskog štamparskog društva u Željeznom Ivica Mikula.
