"Kraljica Marija Terezija i Hrvati", naziv je znanstvenog simpozija koji su u petak u Beču organizirali Hrvatski povijesni institut i Hrvatska akademska zajednica, pod pokroviteljstvom veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, u povodu 300. obljetnice rođenja Marije Terezije (1717. – 1780.).
Prisutne je uvodno pozdravio dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu prof. dr. Ivan Koprek, koji je najavio govornike i potpisivanje sporazuma o znanstvenoj suradnji navedenog Fakulteta i Hrvatskog povijesnog instituta u Beču.
Program simpozija imao je dva dijela i obuhvaćao je pet predavanja.
Završno predavanje nosilo je naslov "Marija Terezija i bečki Hrvati", a niz zanimljivosti iznio je povjesničar dr. Josip Seršić, koji već godinama neumorno istražuje višestoljetnu povijest naših ljudi u glavnom gradu Austrije.
Svi govornici iznijeli su niz povijesnih podataka o ovoj, kako su istaknuli, omiljenoj češko-ugarsko-hrvatskoj kraljici, austrijskoj nadvojvotkinji i prvoj ženi vladarici Habsburške Monarhije. Četrdesetgodišnje razdoblje njezine utjecajne i upečatljive vladavine obilježilo je i hrvatsku povijest.
Nazočni su mogli čuli zanimljivosti o vanjskoj politici te manje lijepu stranu vladanja Marije Terezije, odnosno četiri rata koja je vodila od 1740. do 1763. godine. Oni su doveli do teritorijalnih gubitaka, prije svega Šleske, ali i talijanskih zemalja.
Večer uoči simpozija hrvatsko veleposlanstvo u Beču upriličilo je scensko izvođenje kazališnog komada "Stranac u Beču", autora Mire Gavrana, prvi put na njemačkom jeziku, koji je oduševio publiku. Riječ je o susretu i razgovoru Marije Terezije i Ruđera Boškovića.
Premijernu izvedbu djela ovog našeg u inozemstvu najizvođenijeg kazališnog pisca odigrali su Samantha Anušić i David Amster, studenti slavistike na sveučilištu u Beču.
