Naslovnica Vijesti

Bečanima predstavljena bogata rimska arheološka ostavština u Hrvatskoj

Rimsku ostavštinu u kontinentalnoj Hrvatskoj Austrijancima je predstavila dr. Branka Migotti. Istaknula je kako posebnu zanimljivost predstavlja lokacija Kamenica u okolici Vinkovaca iz 4. stoljeća poslije Krista, u čijem se središtu nalazi starokršćanska crkva okružena zidinama
05. prosinca 2017. u 09:17 0 komentara 396 prikaza
Arheologija

"Rimska Hrvatska" naziv je međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Povijesno-umjetničkom muzeju u Beču. Organizirali su ga Austrijski arheološki institut u Beču i hrvatsko veleposlanstvo u Austriji u sklopu obilježavanja Godine kulture Hrvatska – Austrija 2017.

HNK Tri zime Bili smo na prvom gostovanju zagrebačkog HNK u Beču

Brojnoj publici bogatu rimsku arheološku ostavštinu na području današnje Hrvatske predstavilo je desetero uglednih arheologa i znanstvenika iz Zagreba, Zadra i Pule.

Goste iz domovine uvodno je pozdravio kustos bečkog Povijesno-umjetničkog muzeja dr. Georg Plattner koji se osvrnuo na dugogodišnju uspješnu suradnju ove ugledne austrijske kulturne institucije s Hrvatskom.

Simpozij je otvorio dr. Christoph Hinkel iz Austrijskog arheološkog instituta (AAI). Istaknuo je povijesne veze tog instituta s hrvatskim prostorom na nekoliko razina. Dodao je kako je AAI opisao arheološku građu u Dalmaciji i to između 1898. i 1919. godine u svojim tadašnjim publikacijama. 

Napomenuo je kako se u spomenutom institutu čuvaju i izdanja don Frane Bulića. O velikoj važnosti ove austrijske institucije za hrvatsku povijest i kulturu govori podatak da je upravo taj institut, nakon što je 1903. godine vodio obnovu Dioklecijanove palače u Splitu, bio nadležan i za gradnju zgrade Arheološkog muzeja u Splitu, započete 1912. i dovršene u vrijeme Prvog svjetskog rata.

S hrvatske strane domaćine i publiku uvodno je pozdravila prof. dr. Mirjana Sanader sa Sveučilišta u Zagrebu koja je ujedno vodila kroz program simpozija. Potom su se nizala predavanja naših vrsnih stručnjaka i znanstvenika.

Dr. Robert Matijašić s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile izlagao je na temu "Rimsko gospodarstvo u Istri – proizvodnja ulja i vina", predstavivši ne samo podjelu hrvatskog prostora u rimsko vrijeme, nego i proizvodnju istarskog maslinovog ulja, koje je, kako je naglasio, u Rimskom Carstvu bilo na visokom drugom mjestu po svojoj kvaliteti.

Dr. Domagoj Tončinić sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je projekt istraživanja legijskog logora Tiluriuma u dalmatinskom zaleđu koji vodi dr. Mirjana Sanader. U njega su u od 1997. godine do danas uključeni stručnjaci različitog profila. 

Aktivnosti jednog od najuspješnijih hrvatskih arheoloških muzeja, onog u Vidu / Naroni predstavio je njegov ravnatelj dr. Toni Glučina. Od 1988. do 2004. godine istraživanja je vodio ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Emilio Marin koji je 1995. i 1996. godine otkrio rimski hram s brojnim skulpturama, što je kasnije poslužilo kao baza za gradnju prvog muzeja u Hrvatskoj in situ.

Rimsku ostavštinu u kontinentalnoj Hrvatskoj Austrijancima je predstavila dr. Branka Migotti. Istaknula je kako posebnu zanimljivost predstavlja lokacija Kamenica u okolici Vinkovaca iz 4. stoljeća poslije Krista, u čijem se središtu nalazi starokršćanska crkva okružena zidinama. Govorila je i o aktualnom razvoju istraživanja u Sisku (Siscia) i današnjem Ščitarjevu (Andautonia), gdje je 1994. godine otvoren prvi arheološki park u Hrvatskoj te u Ludbregu (Iovia), Loboru, Lonji, Generalskom Stolu i Varaždinskim toplicama.

Tema dr. Ivana Radmana-Livaje iz Arheološkog muzeja u Zagrebu bila je rimska vojna oprema u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Sisciju (Sisak), u kojoj je rimska vojnička tradicija bila vrlo dobro sačuvana.

Dr. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru predstavili su jedan od najatraktivnijih arheoloških muzeja u Hrvatskoj, u čijem se fundusu nalazi više od pet tisuća predmeta izrađenih od antičkog stakla.

Nakon simpozija u hrvatskom veleposlanstvu u Beču, predavanje je održao dr. Emilio Marin, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu.

"Austrijska i hrvatska publika s velikim je zanimanjem pratila što im o arheološkoj ostavštini ranokršćanske Salone, jednog od najvećih urbanističkih središta antičkog vremena na istočnoj obali Jadrana, ima reći dr. Marin, posebno se osvrnuvši na arheološke lokalitete Manastirine i Marusinac pokraj Solina", zaključio je mr. Domagoj Marić, nadležan za kulturu u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji. Na skupu je bila  i hrvatska veleposlanica dr. Vesna Cvjetković.

Hrvatski centar u Beču Koncert za pamćenje Čarobni spoj Novoselove tamburice i Hojsakova kontrabasa oduševio Bečane Jazz Sedam sjajnih koncerata Nastupom Jazz orkestra HRT-a završio 13. festival hrvatske glazbe u Beču Andrej Vesel Koncert u Beču Zapaženi nastup komornog orkestra i nadarenog dirigenta

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.