Naslovnica Vijesti

Pripadnika prvog doseljeničkog naraštaja u Čileu više nema, kao ni novopridošlih, ali zato postoje njih dvoje

Čileance hrvatskih korijena sa starom domovinom veže najčešće jedno od dva prezimena, ali uglavnom su potpuno asimilirani
07. lipnja 2019. u 09:07 0 komentara 430 prikaza
Foto: Snježana Radoš
Pogledajte galeriju 1/3

Promocija dokumentarnog serijala Hrvatske radiotelevizije "Hrvatska zajednica u Čileu" – pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika – održana je jučer u multimedijalnoj dvorani Matis Absolute Longuea.  Petodijelni TV serijal, snimljen u produkciji Hrvatske radiotelevizije – Programa za Hrvate izvan RH, prati životne sudbine uglavnom bračkih iseljenika čijih oko 200 tisuća potomaka danas živi u Čileu. Autori sadržaja su Mariana Campera i Damian Bazan Mamić, novinari Redakcije na španjolskom jeziku Programa za Hrvate izvan RH HRT-a, a urednik Ivo Kujundžić.

Antofagasta Vremeplov U domovini nakon 60 godina: 'U Čile ću ponijeti brački kamen'

Film je prikazan nakon pozdravnih govora ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, urednika HRT-a Ive Kujundžića i izaslanice državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, voditeljice Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva Croatiane Orešković. Kao i na već održanoj, svibanjskoj premijeri u Supetru na Braču, za ovu prigodu publici je prikazana skraćena, 45-minutna verzija s najzanimljivijim ulomcima iz svih pet epizoda.

Prva epizoda nosi naslov "Do kraja svijeta i natrag" i obrađuje povijest dolazaka Hrvata u Južnu Ameriku, druga "U potrazi za bijelim zlatom" govori o prvim Hrvatima koji su na sjever Čilea došli privučeni "bijelim zlatom", odnosno natrijevim nitratom koji se tada upotrebljavao kao gnojivo. Treća epizoda "Hrvatski grad na kraju svijeta" bavi se Hrvatima na Ognjenoj zemlji koji su stigli zahvaćeni "zlatnom groznicom". Četvrta epizoda "Istaknuti Hrvati u čileanskome društvu" obrađuje njihovu prisutnost u vlasti, kulturi i obrazovanju. Peta je, pod naslovom "Čileanski pisci hrvatskog podrijetla" posvećena literarnim postignućima doseljenika, uglavnom Bračana.

Čile Drugi dom U prvom kabinetu predsjednice Čilea bilo je čak četvero ministara Hrvata

Čileance hrvatskih korijena sa starom domovinom veže najčešće jedno od dva prezimena, ali su uglavnom potpuno asimilirani. Pripadnika prvog doseljeničkog naraštaja više nema, kao i novopridošlih. Prvi Hrvati stigli su na Ognjenu zemlju sedamdesetih godina 19. stoljeća, nakon otkrića nalazišta zlata na otoku Lenox. Većina ih se, razočarana neuspjehom, potom nastanila u Punta Arenasu i Porveniru i počela baviti stočarstvom. Početkom 20. stoljeća brački su težaci zbog filoksere koja je uništila otočke vinograde popunili hrvatske naseobine u krajnjim točkama Čilea, od Punta Arenasa do Arice. Nakon Prvog svjetskog rata priljev doseljenika iz Hrvatske je oslabio, a nakon Drugog svjetskog nije ga ni bilo. Poticanje razvoja industrije doveo je najveći broj njih upravo u Santiagu. No, potomaka Hrvata najviše je u Punta Arenasu i Antofagasti. Postoji, iako manja, hrvatska zajednica u Iquiqueu te mali broj Čileanaca hrvatskih korijena u Sereni, Concepcionu i Vini de Mar.

Antofagasta Politika useljavanja Doznajte zašto su Hrvati odlazili u Čile

U Čileu, koji dopušta dvojno državljanstvo i do kojeg se lako dolazi, Hrvati žive ravnopravno s ostalim državljanima. Većina ih je visokoobrazovana te ih se kao pripadnike ugledne useljeničke skupine sreće u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, kulturi i umjetnosti, obrazovnom sustavu, crkvenoj hijerarhiji i poduzetničkim krugovima. Veliki je broj tamošnjih hrvatskih udruga, od kojih među značajnije spadaju Estado Croata u Santiagu, Club Croata u Punta Arenasu, Sociedad Croata de Socorros Mutuos u Antofagasti i Club Croata u Iquiqueu. O hrvatskoj pastvi u Čileu ne postoji nijedna hrvatska katolička misija pa o njoj brine voditelj hrvatske katoličke misije u Peruu sa sjedištem u Limi.

Nastava na hrvatskom jeziku, za oko 120 učenika trećeg doseljeničkog naraštaja, održava se u Punta Arenasu pri Escuela Republica de Croacia, Escuola Miguel de Cervantes, Colegio Cruz del Sur i Clubu Croatia. U Punta Arenasu izlazi glasilo "Male novine" koje povremeno objavljuju priloge na hrvatskom jeziku i emitiraju se dvije radioemisije s hrvatskim temama i glazbom.

Carlos Rojas Churkovic Carlos Rojas Churkovic Evo zašto je kriminalistički inspektor iz Čilea odlučio posjetiti Hrvatsku

Moderatorica Tatjana Rau, urednica i koordinatorica poslova u HRT-ovu radijskom međunarodnom programu Glas Hrvatske, poslije projekcije vodila je zanimljiv i po svemu nadahnuti razgovor s autorima, Marianom Camperom i Damianom Bazanom Mamićem. Čula su se njihova profesionalna i privatna iskustva, nade i strahovi. Ali i to, kako oboje, rođeni u Argentini, očekuju priliku da novi serijal bude posvećen Hrvatima koji su i tamo iz Hrvatske otišli zauvijek.

 

Diana Šimurina-Šoufek

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.