Naslovnica Vijesti

Predstavljen autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća

Matičin ljetopis, sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana
08. veljače 2019. u 09:19 0 komentara 53 prikaza
Foto: Matica
Pogledajte galeriju 1/4

Ovogodišnji su Hrvatski iseljenički zbornik u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 7. veljače predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti, dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te njegova urednica – dvadeseti put u kontinuitetu – Vesna Kukavica. Promociju je vodila Ljerka Galic, voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Hrvatski iseljenički zbornik 2018. Fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva

Okupljenima su se na promociji prigodnim slovom najprije obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas. Predstavljanju u Matici nazočili su i dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, saborski zastupnik iz reda dijaspore Željko Raguž, izaslanik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Nataša Jovičić, predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i članovi, književnici Hrvoje Hitrec i Đuro Vidmarović, autori i suradnici Zbornika i povratnici u Lijepu Našu. Bili su prisutni i predstavnici najvažnijih ustanova u kulturi i znanosti Republike Hrvatske, hrvatskih sveučilišta i cijele akademske zajednice.

Ravnatelj Marić, među inim, naglasio je kako je ovogodišnji svezak Matičina Zbornika vjerodostojni odraz jezičnih i kulturnih postignuća u domovini i suvremenog stvaralaštva dijaspore u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do prirodnih znanosti, i kako ima oko tri stotine suradnika iz domovine i inozemstva koji su izvrsni kroničari društvenih i kulturnih postignuća hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu. 

Hrvatski iseljenički zbornik 2017. Hrvatski iseljenički zbornik 2017. Svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni je migrant. I to nije jedina zanimljivost...

Opisana je, kazao je, hrvatska jezična baština iz Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunjske, a zanimljivi su i prilozi o hrvatskoj nastavi u inozemstvu od Bostona do Brazila, o kojoj pišu mlađi stručnjaci, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim iseljeništvom. S druge strane, napomenuo je Marić, hrvatski politički lideri uvijek su u iseljeništvu imali snažnu podršku, poput Vladimira Šeksa koji je prije točno 30 godina otišao u pohode australskoj hrvatskoj zajednici uoči pada Berlinskoga zida. I koji, nažalost, danas nije mogao nazočiti promociji u Matici.

Matičin ljetopis, sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana. Autori argumentirano ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća. Raznorodna građa ovogodišnjeg zbornika opseže 436 stranica i povezuje četiri kontinenta, donoseći 32 autorska priloga raspoređenih u osam tematskih cjelina.

Predstavljači ovogodišnjeg sveska, prof. dr. sc. Božo Skoko i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ujedno i autori priloga u ljetopisu, prisutnima su sažeto izložili svoje viđenje objavljenoga sadržaja. Prvi je predstavio tematske cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština a drugi preostale četiri: Kroatistički obzori, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.

U Znacima vremena urednica Kukavica piše o plodovima integracijskih procesa domovine i dijaspore, a Tado Jurić o značajkama i motivima suvremenog iseljavanja Hrvata u Njemačku. Na aktualnu temu nadovezuje se i napis Tuge Tarle Etička pitanja masovne odselidbe iz Hrvatske. U Kroatističkim obzorima Željko Jozić propituje dosege i mjesto Instituta za hrvatsko jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju, a Milan Puh piše o poučavanju hrvatskoga jezika u Brazilu. Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću u svojoj studiji propituje Vladan Čutura, a Ana Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat podastiru čitateljima sociolingvističku sliku hrvatske dijaspore u Slovačkoj. Dvojezično školovanje Hrvata u Rumunjskoj tema je koju su izvrsno obradili Petru Hategan i Sanda Lucia Udier. 

Hrvatska izvan domovine Vraćanje povjerenja 'Nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj'

Profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin donosi nadasve zanimljivi tekst o prozi, drami i dječjoj književnosti u Mađarskoj. Nadalje, dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u zborniku piše o hrvatsko- američkom pismu u globalnome kontekstu, a Irena Stanić Rašin o desetljeću djelovanja hrvatske škole u Bostonu. U Mostovima Walter F. Lalich piše o suvremenim hrvatskim ekspatriotima u Australiji – odlasku i povratku. Usto, Marijeta Rajković-Iveta u svom indisciplinarnom radu rezimira temu o Boki kotorskoj – novim državama, migracijama i nestajanju hrvatskoga identiteta, a Dubravko Barač piše o užitku u hrani znanstvenika Hrvoja Fabeka iz Ontarija. 

Tu je, nadalje, napis Dubravka Barača o Nikoli Demarinu – istaknutom promicatelju hrvatske kulture u Kanadi. U europske vode čitatelje vraća dijalektologinja Sanja Vulić tekstom o srebrnom jubileju Panonskog instituta iz Pinkovca i novinarka Snježana Herek koja piše o glazbeniku hrvatskoga plemićkoga roda iz Beča. U Baštini rukovoditeljica Matičina Informacijskoga odjela za iseljeništvo s višegodišnjim iskustvom u hrvatskoj diplomaciji Mirjana Ana Maria Piskulić piše o Kulturnoj federaciji HBZ-a Amerike u domovini i o turnejama kulturnih društava iz dijaspore po Lijepoj Našoj. Povjesnica donosi zanimljive i informativne prinose Ivice Maškulina, Kristijana Lončarića, Ivana Čizmića i Gojka Borića.

U Duhovnosti Danijel Labaš piše o tiskanom i mrežnom izdanju časopisa Živa zajednica, a Uskrsni ekumenski pojmovnik opisuje Inoslav Bešker. Tanja Rudež u poglavlju Znanost donosi priče o robotičarki Danici Kragić iz Švedske i zelenoj kemiji Tomislava Friščića iz Montreala. Igor Marko Gligorić u Novim knjigama piše o novom udžbeniku za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Ivo Banac o temi o kojoj je Hrvatska šutjela, odnosno knjizi Wollfyja Krašića "Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija", a Ivo Lučić o trideset godina Mediteranskog brevijara. Poglavlje obuhvaća i napis Filološki dragulj Živka Mandića iz Santova, odnosno "Rječniku govora santovačkih Hrvata" iz pera jezičnoga znalca Marka Samardžije.

Hrvatski iseljenički zbornik 2018. Zbornik 2018. Hrvatska nastava financira se potpuno ili djelomično u 20 zemalja diljem svijeta

Matičin ljetopis već pune 64 godine povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, a činit će to jednakim žarom i ubuduće, kazala je na kraju predstavljanja, uz zahvalu predstavljačima, autorima priloga, UO HMI-ja, kolegama u Matici i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske neumorna, agilna i umješna urednica Vesna Kukavica.


Diana Šimurina-Šoufek

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.