Vijesti, pisma i razglednice bližnjima, koji su nekoć mjesecima putovali do najmilijih s udaljenih meridijana i paralela, noseći i radost i tugu, zamijenile su elektroničke poruke koje u realnom vremenu spajaju glasom i slikom razdvojene iseljeničke obitelji, premošćujući goleme geografske udaljenosti.
Lijepa Naša moć globalne mreže upoznala je prije točno 25 godina. Razdoblje je to formiranja jezgre Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, koja je ujedno i naš prvi internetski poslužitelj. Stručnjaci CARNeta ostvarili su pionirska postignuća kao što su: uvođenje sveprisutne nacionalne domene .hr ratne jeseni 1992. godine s prvom internetskom vezom domovine s međunarodnom zajednicom idućega proljeća, tj. 27. ožujka 1993. Time je Republika Hrvatska službeno upisana na internetsku kartu svijeta, postavši dijelom globalne računalne mreže zvane internet.
CARNet trenutačno svojim korisnicima nudi stotine usluga za unapređenje kulture i znanosti te života i rada mladih, kao i šire javnosti otvorene cjeloživotnome učenju primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije.
Internet je postao dio naše svakidašnjice i nezaobilazni medij za komunikaciju i poslovanje, kao i obrazovanje još od CARNet-ova rođendana 17. studenoga 1992. Od toga jedinstvenoga trenutka za našu zemlju razvija se hrvatsko digitalno društvo koje sada spaja 1,1 milijuna fiksnih i oko 3,4 milijuna mobilnih korisnika interneta. Svečanom obilježavanju srebrnog jubileja interneta u Hrvatskoj posvetili smo glavnu temu ovogodišnjega Matičina ljetopisa. Tako virtualnu infrastrukturu u informatičkom dobu propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina i umjetnosti Lijepe Naše Koraljka Kuzman Šlogar.
Nacionalni portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža čitateljima iz domovine i dijaspore opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Višejezičnu medijsku scenu dijaspore nedvojbeno razvija i Glas Hrvatske, cjelodnevni međunarodni program HRT-a koji se diljem svijeta sada može slušati preko interneta. Konvergencija u području medijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu je analize Paule Gadže, dok nam Olja Ljubišić donosi dragulj iz blogosfere Perua.
Osam tematskih cjelina Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2018. – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost te Nove knjige – donosi obilje građe sastavljene od 31 samostalnog autorskog priloga iz dvadesetak zemalja od Sjevernog do Južnog pola.
Stalnim suradnicima poput V. Grubišića, S. Granica i D. Barača iz Kanade, T. Nuića iz Švicarske, W. F. Lalicha iz Australije, pridružuje se plejada mlađih istraživača suvremene mobilnosti s raznih sveučilišta i kulturnih središta od Zagreba i Osijeka preko Pečuha i Beča do Stuttgarta i prekooceanskog Bostona (I. Starčević Stančić, C. Kraus, K. Kuzman Šlogar, L. Kanajet Šimić, P. Jerolimov, M. Bošnjak, D. Dejanović, M. Rajković Iveta, T. Komar, H. S. Tomić, S. Blažetin, V. Čutura, L. Šarčević, R. Bućin, B. Vulić, B. Beck...).
Ističemo i odlične priloge o našim vrhunskim znanstvenicima o kojima redovito piše Tanja Rudež. Srebrni jubilej hrvatske diplomacije ususret europskom semestru Lijepe Naše analizira komunikolog Božo Skoko, nadahnjujući se inovacijama javne diplomacije, ali i mudrošću staroga Dubrovnika. Poticajan je prilog Marijana Lipovca o iseljeničkoj filantropiji i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čija zagrebačka palača krasi naslovnicu ovoga zbornika.
ZNACI VREMENA
BOŽO SKOKO
SREBRNI JUBILEJ HRVATSKE DIPLOMACIJE
Na Novu godinu 2020., u trenutku kad će europska prijestolnica kulture postati Rijeka, Hrvatska će preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Najmlađa članica te ugledne zajednice država i naroda kormilarit će tijekom polugodišnjega mandata tim golemim sustavom, nametati ključne političke teme, otkrivati probleme i predlagati rješenja. Zagreb će – uz Bruxelles – nakratko postati glavni grad Europske unije. Ususret europskome semestru, a u prigodi srebrnoga jubileja hrvatske diplomacije autor, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, propituje najvidljivije rezultate naše diplomatske mreže, zagovarajući njezinu otvorenost za optimalno iskorištavanje svih oruđa kojima se može privući pozornost i pridobiti naklonost svijeta Lijepoj Našoj. Ističe i potrebu oblikovanja sveobuhvatne mreže i održavanja hrvatske nastave potpuno ili djelomično u 20 država svijeta budući da su revolucionarne komunikacijske tehnologije dovele do nove raspodjele komunikacijske moći, prepoznate u globalnome širenju društvenih medija, što može znatno povećati stupanj slobode, pravde i demokracije posvuda u svijetu.
IRINA STARČEVIĆ STANČIĆ, CVIJETA KRAUS
HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – OD TISKANOGA DO MREŽNOGA IZDANJA
Peta je obljetnica mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i to u godini kada Lijepa Naša obilježava srebrni jubilej uvođenja interneta. Hrvatska enciklopedija temeljno je izdanje u vrijednoj zbirci tiskanih i elektroničkih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže, naše središnje leksikografske ustanove. Tiskano (knjižno) izdanje izišlo je u 11 svezaka početkom XXI. stoljeća, izlazeći od 1999. do 2009. Riječ je o općoj enciklopediji koja sustavno obrađuje sva područja ljudskoga znanja, s pojačanom nacionalnom sastavnicom jer podrobnije donosi podatke o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti, o istaknutim Hrvatima u domovini i svijetu, o njihovu doprinosu kulturi, znanosti i umjetnosti. Od 2013. godine Leksikografski zavod objavljuje mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije (http://enciklopedija.hr) koje se temelji na knjižnome i u njega je prenesen cjeloviti sadržaj toga izdanja. Tako je tradicionalna enciklopedija, tekstovi čiji su autori ugledni stručnjaci i znanstvenici, prenesena u mrežno okruženje, postavši klikom miša dostupna u svakom hrvatskom domu diljem planeta. Svojstva i funkcionalnosti novoga medija u kojem se objavljuje digitalna enciklopedija za leksikografe i enciklopedističku djelatnost općenito predstavljaju izazov, kako u organizacijskome tako i u sadržajnome smislu. Sadržaj enciklopedije koji se objavljuje na internetu moguće je lako pretraživati te svakog dana ažurirati i nadopunjavati.
KORALJKA KUZMAN ŠLOGAR
IZAZOVI DIGITALNE TRANSFORMACIJE HUMANISTIKE I UMJETNOSTI
Humanističke znanosti i umjetnosti u informatičkom dobu u svome eseju propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina Lijepe Naše DARIAH-HR dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar. Mogućnost da razni dokumenti, knjige ili znanstveni radovi koji su važni za istraživanja budu dostupni putem interneta toliko je opčinila istraživače da oni danas zahtijevaju otvoreni pristup knjižnicama i arhivima diljem svijeta. Formirana je paneuropska mreža za virtualnu humanistiku pod nazivom Digitalne istraživačke infrastrukture za umjetnost i humanističke znanosti (DARIAH), čiji je plan prihvatio Europski strateški forum još proteklog desetljeća. Inicijalna ekipa stručnjaka širi krug, ustrojivši DARIAH prema modelu European Research Infrastructure Consortium (ERIC) ljeta 2014. Među 15 zemalja utemeljiteljica, nalazi se i RH, predvođena Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Institutom za etnologiju i folkloristiku. Autorica izdvaja, uz ostale, CARNet, Srce i Institut Ruđer Bošković koji su plasirali inovativna rješenja na polju virtualne infrastrukture – pokrenuvši platforme i portale poput Dabra, Crosbija ili Hrčka na kojima je trenutačno 450 naših časopisa.
KROATISTIČKI OBZORI
PAVAO JEROLIMOV, LADA KANAJET ŠIMIĆ
ČETVRT STOLJEĆA MALE ŠKOLE HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE
Važnost očuvanja hrvatskoga identiteta tijekom naše stoljetne migracijske povijesti prepoznala je Hrvatska matica iseljenika, usmjerivši vlastitu pozornost i djelovanje na programe namijenjene učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, prilagođavajući ih jezičnome predznanju i vještinama polaznika Y naraštaja koji stasa u višejezičnim i višekulturnim sredinama diljem svijeta još od svoga osnutka prije 67 godina (1951.). Među mnogobrojnim Matičinim tradicionalnim programima izdvaja se tako Mala škola hrvatskoga jezika i kulture koja je 2017. godine obilježila 25. obljetnicu. Program ne podrazumijeva samo jezične već i razne kreativne radionice te sportske i zabavne aktivnosti koje ravnopravno sudjeluju u procesu ovladavanja hrvatskim leksičkim blagom i identitetskim obilježjima. Kroz multimedijsku programsku izvedbu Male škole polaznike vode stručnjaci specijalizirani za pojedina područja, od učitelja hrvatskoga kao inoga jezika do lutkarskih, dramskih i plesnih pedagoga. Autori ovog priloga, koji su uključeni u odgojno-obrazovne i stvaralačke djelatnosti kao i u ukupnu organizaciju života i rada u Maloj školi od samih početaka, posebno ističu kako je u promatranome programu izloženost jeziku prisutna u cjelodnevnim životnim aktivnostima poput razgovora s vršnjacima i slično.
VLADAN ČUTURA
PERSPEKTIVE NASTAVE NA HRVATSKOME JEZIKU U SRBIJI
Hrvatska nastava već 15 godina pridonosi multikulturalnosti Vojvodine uz potporu institucija dviju susjednih država Hrvatske i Srbije, uključujući pomoć Hrvatskog nacionalnog vijeća utemeljenog u Subotici 2002. Nastavni proces izvodi se prema trima modelima. Prvi podrazumijeva izvedbu cjelokupne nastave na hrvatskome jeziku prema programu Republike Srbije koji se realizira u četiri osnovne i tri srednje škole u Subotici i okolici. Drugi model je dvojezična nastava na hrvatskome i engleskome jeziku koja se realizira u jednoj osnovnoj školi. Treći model održava se u sklopu izbornoga predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u 15-ak škola diljem Vojvodine kao što su Subotica, Srijemska Mitrovica, Sombor, Bački Monoštor, Bezdan, Bački Breg, Sonta, Vajska, Plavna, Tavankut, Stari Žednik i Đurđin. U školskoj godini 2016./2017. nastavu na hrvatskome prema prva dva modela polazi 234 učenika, a izborni predmet materinskoga jezika s elementima kulture (treći model) sluša 413 učenika. Treba reći kako od svih nacionalnih zajednica u Vojvodini, koje imaju pravo obrazovati se na materinskome jeziku, ovo pravo najmanje koriste Hrvati pa autor kao inovativni profesor nastoji opisati uzroke zatečenih prilika u nadi što optimističnijeg ishoda.
LUCIJA ŠARČEVIĆ
HRVATSKA NASTAVA U SAVEZNOJ REPUBLICI NJEMAČKOJ
Hrvatska nastava u Saveznoj Republici Njemačkoj izvodi se u više koordinacija kao što su Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg, Hessen i Saarland te Bavarska. Svaka koordinacija ima svoju mrežnu stranicu na kojoj su dostupni podaci o izvođenju nastave. Autorica se posebno usredotočuje na koordinaciju Baden-Württemberg, koja okuplja najveći broj učenika i čije su bogate aktivnosti impresivne. U toj koordinaciji već desetljeće i pol djeluje Centar hrvatske nastave, koji se nalazi u najljepšoj četvrti Stuttgarta - Bad Cannstattu. Centar se afirmirao kao suvremeno informacijsko-komunikacijsko središte u kojem se, uz učeničke priredbe, održavaju razni kulturni programi, simpoziji i seminari. Računa se da u toj zemlji stasa već četvrta bilingvalna hrvatska generacija germanofonog okružja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, podsjećamo, financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 20 država svijeta, među kojima je četvrt stoljeća i Njemačka. Drugim riječima, uvjeti za razvitak nastave trenutačno su izvrsni budući da je hrvatski među službenim jezicima Europske unije, na čijem je multikulturnome i višejezičnome prostoru već 25 godina ostvaren kontinuitet učenja hrvatskoga standardnog jezika i kulture.
MILAN BOŠNJAK
STATUS KROATISTIKE NA SVEUČILIŠTIMA U NJEMAČKOJ
Na 38. Zagrebačkim književnim razgovorima održanima početkom listopada 2017. godine, koje tradicionalno svake jeseni organizira Društvo hrvatskih književnika, među temama je bio i status kroatistike u Njemačkoj u najširem smislu (što je autora ovoga članka, doktoranda kroatistike i državnog službenika s višegodišnjim iskustvom u učenju i proučavanju hrvatskoga jezika izvan Republike Hrvatske) potaknulo na iznošenje svoga osobnog osvrta o stanju u učenju i poučavanju hrvatskoga jezika te odnosu prema kroatistici na visokim učilištima u Saveznoj Republici Njemačkoj početkom akademske godine 2017./2018. U radu ove prestižne međunarodne manifestacije DHK, koja je inače jesenas cjelovito tematizirala hrvatsku književnost u europskom kontekstu, tijekom proteklih desetljeća sudjelovalo je oko tisuću književnika, prevoditelja, kulturologa i lingvista iz raznih kultura, a na ovogodišnjem skupu prilika je otvorena za dvadeset i dvoje sudionika iz sljedećih europskih zemalja: Francuske, Mađarske, Norveške, Njemačke, Španjolske, Poljske, Rusije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.
STJEPAN BLAŽETIN
POETIKE HRVATSKIH PISACA IZ MAĐARSKE
U drugom nastavku studije "Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske" autor, svestrani intelektualac sa Sveučilišta iz Pečuha dr. sc. Stjepan Blažetin / István Blazsetin, približava nam bogatstvo poetskih značajki hrvatskih pisaca iz te srednjoeuropske zemlje od pojave prvih imena u tamošnjim časopisima sredinom XX. stoljeća – Našim novinama i Našem kalendaru – do procvata hrvatske lirike u periodici devedesetih u Mađarskoj i osamostaljenoj Hrvatskoj nakon pada Željezne zavjese. U ovoj studiji, književnost Hrvata u Mađarskoj promatrana je s jedne strane unutar vlastitih granica, a s druge strane stavljena je u svoj prirodni kontekst te se razmatra kao dio korpusa ukupne hrvatske književnosti. Zahvaljujući književnim časopisima, osobito Glasu i Riječi koji su nastojali biti moderni medij u hrvatsko-hrvatskoj, ali i u hrvatsko-mađarskoj komunikaciji te suvremenim komunikacijskim mogućnostima, modernizirao se pomno čuvan i konzerviran tradicionalni književni prostor Hrvata u Mađarskoj. Tako se stvorio prostor za jezične igre koje su te pisce približile suvremenim višejezičnim čitateljima Y generacije iz Hrvatske i Mađarske.
Nastavit će se...
