Prošle godine, za vrijeme proslave 125. obljetnice Hrvatske bratske zajednice u Americi, primio sam doista vrijedan poklon: knjigu 'Povijest američkih Hrvata' vlastoručno pisanu po autoru Juraju Škrivaniću. Knjigu mi je darovala Mirjana Piskulić iz Hrvatske matice iseljenika, iz Zagreba. Urednik knjige je dr. sc. Ivan Čizmić a izdao ju je Hrvatski svjetski kongres. Tiskana je 2011.g. u 300 primjeraka.
Odmah po završetku veličanstvene proslave naše obljetnice i vrlo uspješne 25. Nacionalne konvencije knjigu sam pročitao „na dušak“. Dala mi je dodatnu snagu i osvježenje nakon vrlo sadržajne godine s mnogim aktivnostima Zajednice i slavljem njenog postojanja.
Autor knjige, Juraj Škrivanić, rodio se je u Dubrovniku 1861.g. a umro je u Seattleu, državi Washington, 1922. Vrlo je čuveno ime ovdje u Americi koje je sudjelovalo i svjedočilo mnoga društvena i politička zbivanja. Istaknuo se je kao i sposoban poslovan čovjek. Bio je vlasnik novinskog izdanja „Napredak“ te putničke agencije i banke. Nažalost gospodarski poredak u Americi upao je 1907. u poteškoće (depresiju), tako da je i Škrivanićevo poduzetništvo naglo propalo. Preko noći napustio je Allegheny (Pittsburgh) i preselio se u Seattle. Njegovu bogatu zbirku rukopisa, različitih dokumenata, fotografija i drugog, nakon njegove smrti otkupila je knjižnica Sveučilišta Washington, iz Seattlea. Zbirka je pohranjena na sveučilištu pod imenom „Skrivanic Collection“.
Naš poznati fraternalist: bivši član glavne uprave Hrvatske bratske zajednice u Americi, danas počasni član glavne uprave, bivši i dugogodišnji tajnik i blagajnik odsjeka 439 „Sinovi hrvatske domovine“ u Seattleu, WA te povjesničar - Richard L. Major - otkrio je ovu zbirku povijesnih zapisa koja autentično opisuje stvaranje naše velike hrvatske organizacije Hrvata u svijetu, koja i danas, uspješno korača i kroz drugo stoljeće svog postojanja i rada. Važno je spomenuti da je naš Richard L. Major bio prvi, koji je rukopis Skrivanića „Povijest američkih Hrvata“ otkrio javnosti kroz svoj novinski članak pod naslovom: „The Memories of Gjuro A. Skrivanić, Editor and Publisher of Napredak, America's First Croatian Newspaper“, u publikaciji „Journal of Croatian Studies“.
Škrivanić, istaknuti Hrvat i domoljub, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, baš u vrijeme pojave i razrade ideje o osnivanju Hrvatske zajednice a nešto kasnije Narodne hrvatske zajednice, ostavio je vlastoručno pisane zapise na 615 stranica. To je bilo vrijeme Austro-
Ugarske vladavine, vrijeme kad se je budila nacionalna svijest hrvatskog naroda, stvarale mnoge društvene i političke organizacije ovdje u Americi ali i osjećao dolazak I Svjetskog rata. To povijesno razdoblje od 1891. do 1915. koje kronološki opisuje autor, karakterizira i pojava prvih hrvatskih novinskih izdanja kako bi se američki Hrvati okupljali i širili svoje ime, kulturu i bogatu tradicijsku baštinu. Prva novina koja se pojavljuje u to vrijeme (1891.g.) je „Napredak“ čiji je vlasnik i urednik upravo bio Juraj Škrivanić. Zanimljivo je da se je ovdje u Americi pojavljivao i potpisivao kao „Gjuro A. Skrivanić. Ali to nije bilo ništa strano za naše doseljenike u to vrijeme. Mijenjala su se imena i prezimena radi lakšeg izgovora u novoj domovini. Ovdje donosimo „Predgovor“, kojeg je o knjizi osobno napisao Gjuro A. Skrivanić, kako bi je predstavio čitatelju.
Predgovor
„Za ovu se knjigu spremam od godine 1891., naime od onoga doba, kad sam pomoću svojih prijatelja pokrenuo prvu hrvatsku novinu u Americi. Na to me je vodila ljubav, štovanje i harnost prema onom dijelu hrvatskog naroda, koji izrabljen i potišten u svojoj vlastitoj domovini bijaše usiljen da bježi iz nje u tuđinu, a da barem tamo nađe neke uvjete mira, blagostanja i slobode, što mu bijaše uskraćeno u svom vlastitom domu.
Od prvog početka mog rada na um mi bijaše da napišem istinitu povijest američkih Hrvata i uspio sam. Već je tomu dvadeset i pet godina, da sam bilježio u posebnoj knjizi glavne čine i događaje među američkim Hrvatima i pratim iz bliza cijeli njihov rad u Sjedinjenim Državama. Da moja povijest bude prisutna i širim slojevima pisao sam istu više pučki i nijesam se strogo držao pravila historiografije.
Cijelu sam povijest razdijelio u četiri dobe. Prvo doba govori u kratko o otkriću Amerike, te nam prikazuje razna svojatanja i naseljeništvo po europskim narodnostima. Onda dolazi naseljenje Slavena u Ameriku, kao i najstarije hrvatske naseobine oko 1891. Drugo doba povijesti prikazuje nam u prvoj slici hrvatski pokret u Sjedinjenim državama i ustrojenje te razvitak Narodne Hrvatske Zajednice do 1901. Treće doba ide od 1902. do godine1907. te se opaža silni napredak među američkim Hrvatima, kada u Sjedinjenim Državama bijaše do 500,000 doseljenih Hrvata. Četvrto doba predočuje nam početak oslabljenja jedinstvenog rada američkih Hrvata do europskog rata 1914. Na koncu svakog doba nalazi se društvena i kulturna povijest američkih Hrvata.
Kroz sedam godina, kad više kad opet manje, iza dnevnog napornog rada radio sam na večer i blagdane kod pisaćeg stola oko ovog djela. Ne žalim – činio sam sve to za ljubav američkih Hrvata, koji u tuđini ne zaboraviše svoju milu domovinu Hrvatsku, ni svoje slavno hrvatsko ime, pa neka njim i ostalim Hrvatima u tužnoj našoj domovini bude ovo moje djelo na čast i slavu!
Pisac "I ako će, siguran sam, biti još osvrta na ove zapise i povijesnu knjigu u novinskom izdanju Zajedničara, danas najvećem i najstarijem glasilu Hrvata u svijetu, želim s ovom prilikom za kraj citirati riječi predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa Josipa Ante Sovulja, koji je u knjizi zapisao: „S pravom želim zaključiti kako je Škrivanićeva „Povijest“ nezaobilazni izvor dragocjenih podataka za povijest hrvatskog naroda izvan domovine. Ona je jedan od najautentičnijih izvora za proučavanje povijesti američkih Hrvata.“
