Večeras će se održati osma Noć knjige, manifestacija kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promidžbi knjige te razgovoru o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenu društvu. Povod za to pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja). Kao i prethodnih godina, na dan manifestacije, u dnevnim ili večernjim satima, u knjižarama, antikvarijatima, svim vrstama knjižnica, različitim ustanovama te u drugim prostorima organizirat će se različita događanja, i to predstavljanja knjiga, javna čitanja, druženja s autorima, radionice i slično kako bi nas ljubav prema knjizi međusobno povezala u njezinu slavljenju i promicanju.
Hrvatska matica iseljenika redovito sudjeluje u Noći knjige s nizom zanimljivih prekograničnih čitanja knjižne i časopisne produkcije hrvatske dijaspore, počevši od 23. travnja od 13 sati, kada će se u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika održati svečana promocija nove knjige Tomislava Žigmanova iz Subotice pod znakovitim naslovom "Vivisekcije književnosti vojvođanske i ine teme hrvatske". Uz autora, Žigmanova knjigu će predstaviti: ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić; recenzent prof. dr. sc. Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uime nakladnika Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika dr. sc. Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog.
Nadalje, u sklopu manifestacije Noć knjige 2019. u čitaonici periodike Hrvatske matice iseljenika upriličena je ove godine Izložba časopisa hrvatskih manjina srednje i jugoistočne Europe kako bi se među domovinskim čitateljstvom popularizirale te zanimljive serijske publikacije koje riječju i slikom autentično zrcale životne stilove i recentno stvaralaštvo pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica diljem europskog susjedstva.
Osmišljenom uredničkom koncepcijom i bogatim sadržajem ističe se oaza hrvatske pisane riječi u Mađarskoj "Hrvatski glasnik", čiju smo glavnu i odgovornu urednicu Branku Pavić Blažetin iz Medijskog centra Croatica upitali o aktualnim izazovima tog čitanog periodičnika višedesetljetne tradicije.
"Tjednik Hrvata u Mađarskoj pod ovim imenom izlazi gotovo tri desetljeća tj. od 2. svibnja 1991. godine. Danas hrvatska zajednica u Mađarskoj već treću godinu nadnevak 2. svibnja obilježava kao Dan hrvatskog tiska u Mađarskoj. Zašto? Jer je tjednik Hrvata u Mađarskoj informativna baza hrvatske zajednice u Mađarskoj i prvi samostalni hrvatski medijski prostor u Mađarskoj. Jer je 'Hrvatski glasnik' najprepoznatljiviji brend Hrvata u Mađarskoj. Nomen est omen. Živeći u vrijeme bujanja novih medija i sveprisutne medijske konvergencije valja spomenuti uredništvo Medijskog centra Croatica, fleksibilnog organizacijskog ustroja, koje od 2014. godine djeluje u okviru Izdavačkog poduzeća Croatica ujedinjujući dva medija: Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj i internetski radio hrvatske zajednice u Mađarskoj – 'Radio Croatica' te online 'Hrvatski glasnik', uz dva Facebook profila – 'Hrvatski glasnik' i 'Radio Croatica'; a od 2016. godine i eksperimentalnu platformu Croatica TV s Facebook-profilom istoga imena. Glavne su zadaće Hrvatskog glasnika odgovoriti na sve potrebe Hrvata u Mađarskoj za svestranim informiranjem na hrvatskom jeziku (politički, društveni, kulturni, vjerski, gospodarski i sportski sadržaji), uključujući poučne teme uz čuvanje i širenje hrvatskog pisma i govora u svim društvenim segmentima, kao i njegovanje sveukupnoga hrvatskog kulturnog nasljeđa, jačanje nacionalne svijesti, populariziranje hrvatskoga jezika, hrvatske povijesti, kulture i nacionalne baštine. Objavljujemo priloge iz svih regija hrvatske prisutnosti kao i svih područja života Hrvata u Mađarskoj, želimo unaprijediti i razvijati medijski prostor, objektivno, nepristrano i svestrano informirajući zainteresirano čitateljstvo, slušateljstvo i gledateljstvo. U prvom redu vlastitom proizvodnjom sadržaja udovoljavamo potrebama Hrvata u Mađarskoj u cilju pružanja brzih, točnih, potpunih i korisnih informacije. Stvarajući autentični programski sadržaj, svakodnevno jačamo hrvatski medijski brand", istaknula je Branka Pavić Blažetin, glavna i odgovorna urednica Hrvatskoga glasnika i medijskog centra ''Croatica'' iz Mađarske, preporučujući čitateljstvu izložbu časopisa koja će biti dostupna u Matičinoj čitaonici tijekom Noći knjige 2019.
Raznovrsnošću tematskih cjelina i grafičkom preglednošću ističe se subotička "Hrvatska riječ" čiju smo glavnu i odgovornu urednicu dr. sc. Jasminku Dulić, v. d., zapitali o aktualnim izazovima uredništva ovog atraktivnog časopisa vojvođanskih Hrvata.
"Novinsko-izdavačka ustanova 'Hrvatska riječ' profesionalna je ustanova hrvatske manjinske zajednice koja djeluje punih 17 godina (od kraja 2002. godine) temeljem odluke Skupštine AP Vojvodine s ciljem ostvarivanja prava hrvatske nacionalne manjine na informiranje na materinskome jeziku. Osnivačka prava prenesena su na Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji prije desetljeća i pol (2004.). Najvažnije izdanje novinsko-izdavačke ustanove 'Hrvatska riječ' jest informativno-politički tjednik 'Hrvatska riječ'. Dosad je objavljeno 835 brojeva, na čijim je stranicama pisano o svim događanjima (kulturnim, političkim, društvenim, vjerskim, gospodarskim i sportskim) među Hrvatima u Srbiji, dok posebnu pozornost sustavno posvećujemo praćenju ostvarivanja prava nacionalnih manjina i analizi njihova položaja kroz članke, intervjue, razgovore, reportaže i ostale tematske napise. Nastojimo omogućiti da tjednik kroz objektivno, nepristrano i pravodobno informiranje o procesima i događanjima u hrvatskoj manjinskoj zajednici i njenim institucijama bude javni prostor za kontinuirani dijalog unutar same hrvatske zajednice. Podsjećam, novinsko-izdavačka ustanova 'Hrvatska riječ' objavljuje i mjesečne podlistke za djecu 'Hrcko' i za mlade 'Kužiš?!'. Hrckov je cilj njegovanje i nenametljivo svladavanje hrvatskog jezika i pravopisa, uz sudjelovanje odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika i lektora, i to kroz djeci pristupačne i lagane tekstove obrazovnog karaktera, dok se podlistak 'Kužiš?!' bavi općim temama vezanima uz mlade i otvara im prostor i za objavljivanje komentara i kolumnističkih tekstova. Čim su se stekle financijske prilike još prije 14 godina tj. tijekom 2005. godine novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ pokrenula je nakladničku djelatnost i do sada je objavljeno više od 70 knjiga. Usto, u sunakladništvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata izdaje časopis za kulturu i umjetnost 'Nova riječ'. Novinsko-izdavačka ustanova 'Hrvatska riječ' koncipirana je na neprofitnoj osnovi te je njeno financiranje osigurano prije svega iz proračuna AP Vojvodine te donacijama Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Srbije, Grada Subotice, uz vlastita sredstva ostvarena prodajom tjednika i drugih izdanja na tržištu. Ustanova u redovnom radnom odnosu ima 15 zaposlenika i veći broj vanjskih suradnika. Naš vrijedni i kreativni tim preporučuje zagrebačkome čitateljstvu u Noći knjige 2019. da prelista sva naša izdanja i tjednik Hrvatska riječ", poručila je v. d. glavne urednice dr. sc. Jasminka Dulić, zahvaljujući na prilici Hrvatskoj matici iseljenika što je priredila Izložbu manjinskih časopisa u sklopu ovogodišnje Noći knjige.
No, od svih tridesetak časopisa među hrvatskim manjinama u srednjoj i jugoistočnoj Europi najstarije su "Hrvatske novine", tjednik koji brižno uređuje inovativni publicist Petar Tyran, a objavljuje Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog. Već 109 godina tj. od 1. siječnja 1910. te novine, zahvaljujući prvom uredniku Martinu Meršiću st., na materinskome jeziku redovito stižu u hrvatske obitelji koje su izbjegle sredinom drugog tisućljeća na panonsko područje pred turskim osvajačima. Iza prvog proljeća europskih naroda Meršić okuplja intelektualce i među gradišćanskim Hrvatima zagovara prednosti suživota s domicilnim stanovništvom u novoj domovini te osvještava sunarodnjacima značaj očuvanja vlastitoga kulturnoga nasljeđa.
Naraštaji čitatelja koji danas žive u tek 50-ak naselja (od nekadašnjih gotovo 200) od Gradišća do drugih razvijenijih pokrajina Austrije, ali i onih iz 14 naselja iz zapadne Mađarske i preostala četiriju gradišćanskohrvatska naselja oko slovačke Bratislave, primaju "Hrvatske novine" kao važan medij putem kojeg se odvija slojevita općedruštvena komunikacija naših sunarodnjaka. Stoga se bez ikakve dvojbe Tjednik Gradišćanskih Hrvatov, koji izlazi pod geslom ''Sloga je moć'', može smatrati prvorazrednim kulturnim dobrom gradišćanskih Hrvata i hrvatskoga naroda uopće, ocjenjuje naš sugovornik akademik Nikola Benčić iz Austrije, preporučujući prelistavanje časopisa na spomenutoj izložbi u sklopu Noći knjige. Riječ je o nekoj vrsti našega nacionalnog trezora panonskoga prostora u kojem su pohranjeni i zapamćeni događaji svakodnevice kao i ona važna društvena, politička, kulturna, vjerska i sportska postignuća te gospodarska kretanja među pripadnicima gradišćanskih Hrvata u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, procjenjuju istaknuti intelektualci i urednici iz tih zemalja s kojima smo nedavno razgovarali na temu "Hrvatskih novina".
Suvremeno doba izbrisalo je granice među susjednim europskim zemljama (Austrijom, Mađarskom, Slovačkom i Hrvatskom) pa su se svi ogranci naše autohtone manjine na srednjoeuropskom prostoru našli, nakon burne prošlosti, ponovo u zajedničkoj europskoj obitelji naroda, pri čime se u tekućem tisućljeću otvaraju još izazovnije teme za autore, čitatelje i nakladnike "Hrvatskih novina" koje danas moderno uređuje Petar Tyran. Godišnje redovito izlazi 54 broja "Hrvatskih novina", a za rast naklade i kvalitete lista te ažurno internetsko izdanje potrebno je, prema riječima aktualnoga urednika Tyrana, osigurati znatno veća financijska izdvajanja odgovornih tijela Gradišća, grada Beča i Savezne austrijske vlade slijedom odredbi iz članka 7 Državnog ugovora iz 1955. te Zakona o narodnim grupama iz 1976.
Podsjetimo, "Naše novine / Kršćanske hrvatske novine / Naš tjednik / Hrvatske novine" pokrenute 1910., poslije prvog urednika Martina Meršića st. uređivali su ih najugledniji intelektualci iz pojedinih razdoblja među kojima su bili: Štefan Pinezić, Lovre Barilić, Andrija Prikosović, Ivan Pauković, Ignac Horvat, Lovre Karall, Mate Frežin, Franjo Leopold, Robert Wohlrab. Nakon Drugog svjetskog rata uredništvo su vodili i dali izniman prinos razvitku novina: Fric Bintinger, Feri Sučić, Robert Sučić, Tome Schneider, Jurica Čenar, Tome Schneider. Od 1983. do danas "Hrvatske novine" uređuje Petar Tyran koji ih je uz tiskano izdanje čitateljima približio i na internetu.
Hrvatska matica iseljenika zahvaljuje organizatorima Noći knjige što redovito afirmiraju knjižnu i časopisnu produkciju Hrvata izvan Republike Hrvatske na više načina kod raznih nakladnika, od Frakture do Školske knjige i Meandra. Organizatori su Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara. Za što bolju navigaciju kroz bogate sadržaje ove manifestacije koristite se obavijestima na mrežnoj stranici Noći knjige.
