Naslovnica Vijesti

Projekt izrade bibliografije iseljeničkog tiska na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Ulaskom digitalne tehnologije u sva područja života, pa tako i u knjižničnu djelatnost, digitalizacija novina i časopisa postala je nužnost
11. ožujka 2019. u 13:57 0 komentara 60 prikaza
Foto: Matica
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvati izvan Hrvatske oduvijek su imali specifične informacijske potrebe. Vrlo rano počeli su se udruživati pa i objavljivati časopise i knjige. No danas ne možemo sa sigurnošću reći koliko je takvih publikacija objavljeno. Neke od njih dostupne su u knjižnicama, ali nigdje ne postoji jedinstveni popis serijskih publikacija iseljenika. 

Putopis o traumatičnim iskustvima Zanimljiva knjiga iz 1907. otkriva kako su Hrvati živjeli u Sjevernoj Americi

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja iseljeničku literaturu i ima iznimno vrijednu Zbirku inozemne Croatice, ali ipak jedan broj publikacija ne uspijeva pronaći put do te zbirke. U vrijeme bujanja mrežnih datoteka i online kataloga, skupina uglednih stručnjaka s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlučila je izraditi online bibliografiju koja bi sadržavala zapise o svim publikacijama koje su objavili Hrvati u iseljeništvu. 

Izrada takve bibliografije zahtjevan je posao koji će se izvesti uz potporu raznih ustanova i organizacija. Prepoznavši tu potrebu, inicijalna skupina znanstvenika sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta započela je s malim projektom kako bi testirala metodologiju prikupljanja podataka i izrade same bibliografije. Radni naziv cijeloga projekta jest Hrvatski iseljenički tisak, a za izradu bibliografije za početak je odabrano područje Australije i Novoga Zelanda, i to samo za novine i časopise. 

Prvi dio projekta nosi naziv Nakladnička djelatnost Hrvata u iseljeništvu: Australija i Novi Zeland. Voditeljica je doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, a prva suradnica izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić, obje s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta. Na projekt su kao suradnici uključeni i drugi stručnjaci iz hrvatskih, australskih i novozelandskih ustanova.

Dubrovnik Nakon 45 godina u Kongu napisao knjige na kiswahiliju

Nakladnička djelatnost Hrvata u Australiji i Novome Zelandu na mreži

Ulaskom digitalne tehnologije u sva područja života, pa tako i u knjižničnu djelatnost, digitalizacija novina i časopisa postala je nužnost. Na temelju pretraživanja kataloga nacionalnih knjižnica u Hrvatskoj, Australiji i Novome Zelandu tijekom 2018. pronađeno je pedesetak naslova. Međutim, kako u katalozima nisu zapisi o svim publikacijama, bilo je važno u prikupljanju podataka uključiti iseljeničku zajednicu.

S obzirom na ograničena financijska sredstva, kontakti su ostvarivani telefonski, elektroničkom poštom i društvenim mrežama. Tako su prikupljeni podaci o još desetak publikacija. Odlazak na teren, iako zahtjevan, donio je najbolje rezultate. Putovanje je bilo ograničeno na dva grada u Australiji (Sydney i Canberru) i dva u Novome Zelandu (Auckland i Wellington).

Zahvaljujući potpori hrvatske zajednice u tim državama, održani su mnogobrojni sastanci. Istražena je i građa koja se čuva u knjižnicama i arhivima. Tako se broj zapisa u bibliografiji udvostručio. Do kraja siječnja 2019. godine bibliografija je obuhvatila 101 zapis za Australiju i 16 za Novi Zeland, a nije isključeno da će se još nadopunjavati. 

Florida Vela Hrvatica s Novog Zelanda prije točno 20 godina svoju knjigu završila je proročanskim riječima

Prema tome, testirana metoda uključivanja zajednice nezaobilazna je u prikupljanju podataka za bibliografiju iseljeničkoga tiska. Za izradu bibliografskih zapisa korišten je knjižnični softver otvorenog koda (Koha) u koji su unošeni zapisi prema međunarodnim i nacionalnim kataložnim pravilima, uz rješavanje niza problema vezanih uz unošenje metapodataka i usklađivanje zapisa. Na dvojezičnoj mrežnoj stranici projekta dostupni su osnovni podaci o projektu, pretražive su izrađene bibliografije i zanimljivosti o iseljeničkom tisku. Užitak posjetitelju pričinja i jedna virtualna izložba.

Voditeljica projekta dr. sc. Ivana Hebrang Grgić ističe da slijedi izrada bibliografije knjiga za isto područje, a zatim i istraživanje ostalih krajeva svijeta u kojima višestoljetno žive Hrvati. Suradnici na projektu svjesni su da će u procesu prikupljanja podataka o knjigama biti više izazova budući da su neke knjige autori samostalno objavljivali, neke su nedostupne u knjižnicama i o njima postoje tek sekundari izvori. 

Poezija za srce i dušu 'Napisao sam 30-ak knjiga, ali kao da cijeli život radim jednu jedinu'

Zbog toga će u izradi online bibliografije knjiga biti još važnija komunikacija s iseljeničkom zajednicom te našim medijima u svijetu. Svi koji misle da mogu pomoći u izradi što obuhvatnije bibliografije novina, časopisa i knjiga koje su objavljivali Hrvati u inozemstvu mogu se javiti na Klikni – Idem doma!

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.