Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je danas na okruglom stolu "Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj", održanom u njezinu Uredu, kako želi vratiti optimizam i osnažiti dijalog s povratnicima i hrvatskim resornim institucijama, koje im mogu pomoći uklanjajući zapreke za njihov povratak, pri čemu najčešće glavnu ulogu igra jezična barijera.
Cilj je, kako je rekla, postaviti reflektore na povratnike, no nikako isključivo na negativna iskustva njihove prilagodbe i prelaska iz "orbite iseljeništva u potpuno drukčiji svemir željenog povratka u domovinu".
Svaki povratnik je dobitak za Hrvatsku
Namjera je potaknuti dijalog u javnosti, u medijima, kako u iseljeništvu, tako i u zemlji, o prijedlozima konkretnih mjera koje je nužno provesti, koje bi pridonijele rješavanju akutnih i kroničnih problema, te tako mladim povratnicima vratile povjerenje u sustav i motivirale ih za ostanak u domovini, naglasila je predsjednica.
Svaki iseljenik koji se vrati u domovinu je izniman dobitak za Hrvatsku, iz koje se posljednjih godina sve više ljudi iseljava, pa svaki pojedini povratnik zaslužuje svu moguću pomoć nadležnih institucija, ponajprije lokalne zajednice, kako bi se što prije integrirao u gospodarski i društveni život Hrvatske.
Grabar-Kitarović je napomenula da na svojim putovanjima u inozemstvo nikada ne propušta susrete s iseljenim Hrvatima, pogotovo mladima.
"Nije tajna da se mnogi mladi Hrvati u iseljeništvu osjećaju zanemareno i kako su, jednako kao i njihovi roditelji, rastuženi i obeshrabreni iznimno depresivnom i lošom slikom naše zemlje koja se često plasira u medijima", zaključila je Grabar-Kitarović.
Mediji su stvarno krivi za nerealno prikazivanje stanja u Hrvatskoj. Nigdje ne pišu o tome da je BDP kod nas niži 2017. nego što je bio 1980., da nema posla, da su tvornice zatvorene, da 330 tisuća ljudi ne raspolaže svojim računima, da su ovršeni i da im se sve uzima, a oni su robovi u Hrvatskoj, da se ljude izbacuje iz kuća i stanova, da sudovi ne riješe predmete po 15 godina, da imamo previše birokracije a premalo zaposlenih, posebno u proizvodnom sektoru, da je stanje postalo lošije od 1990., ali ne samo zbog rata već više poslije pretvorbe i privatizacije, da politička elita nema nikakvih perspektivnih planova i da pune samo svoje džepove, da se narod iseljava i da do kraja stoljeća neće biti polovine od današnjih Hrvata, ... da Predsjednica o tome nije informirana, a ovo što ja iskreno i dobronamjerno pišem ona ne čita ili ne prihvaća.