Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Hrvatsko-francuski genetičar i molekularni biolog novi član ugledne zajednice

Radman je 1983. u Parizu postao direktor istraživanja u francuskom CNRS-u, 1998. profesor stanične biologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Parizu, a 2013. kao profesor emeritus preselio se u rodni Split
02. svibnja 2019. u 09:21 0 komentara 214 prikaza
Foto: Nel Pavletić/Pixsell

Hrvatsko-francuski genetičar i molekularni biolog Miroslav Radman predstavljen je na svečanosti 28. travnja kao jedan od 17 novih stranih članova ugledne znanstvene ustanove, američke Nacionalne akademije znanosti. Ceremonija tijekom koje je prethodno predstavljeno 78 domaćih članova, sastojala se od upoznavanja s novim članovima i njihova upisa u Registar članstva, koje je, kako ističu u NAS-u, široko prihvaćena oznaka izvrsnosti u znanosti i smatra se jednim od najviših priznanja koju znanstvenik može primiti.

Ivan Đikić U društvu velikih Veliko priznanje za Ivana Đikića, ali i cijelu hrvatsku dijasporu

"Radmanove nedavne studije promijenile su pogled na funkciju stanica, starenje i preživljavanje, s DNA-centrističkih na protein-centrističko shvaćanje, što ima za cilj ublažavanje bolesti povezanih sa starenjem", pisalo je na platnu iza pozornice dok se Radman svečano upisivao u Registar članstva. NAS-u trenutačno broji oko 2300 članova i 460 stranih suradnika, od kojih je oko 190 primilo Nobelove nagrade.

"Radman se u nekim od svojih revolucionarnih radova bavio popravcima DNA, rekombinaciji i mutaciji te njihovom utjecaju na biološku evoluciju i ljudsko zdravlje", navedeno je u njegovoj NAS-inoj biografiji.

Tomislav Sokol Tomislav Sokol Dok brojni znanstvenici odlaze iz domovine, on se vratio kući

Posebno se ističe njegovo otkriće SOS odgovora na oštećenje DNA, zajedno s Evelynom Witkinom, osobito u vezi s nastankom mutacija. Također, naglašava se njegovo otkriće popravka neusklađenosti DNA, zajedno s Matthewom Meselsonom i Robertom Wagnerom, odnosno ključnog sustava uređivanja DNA. Taj sustav osigurava vjernost replikacije i rekombinacije DNK, te razvija genetske barijere između blisko srodnih vrsta. Američka akademija također napominje nedavno utvrđivanje uloge oksidativnog oštećenja proteina u staničnoj otpornosti, kao i bolesti povezane sa starenjem. 

Miroslav Radman rođen je 1944. u Splitu, odrastao je na otoku Hvaru, pohađao je srednju školu u Splitu, diplomirao biologiju na Sveučilištu u Zagrebu (1966.), a 1969. doktorirao molekularnu biologiju na Sveučilištu u Bruxellesu.

Matko Glunčić Analiza Je li Hrvatska konačno shvatila koliki je potencijal naših znanstvenika u iseljeništvu?

Radman je 1983. u Parizu postao direktor istraživanja u francuskom CNRS-u, 1998. profesor stanične biologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Parizu, a 2013. se kao profesor emeritus preselio u rodni Split gdje je 2004. godine osnovao privatni neprofitni Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS), kako bi proučavao biologiju starenja i bolesti povezanih s dobi.

Izabran je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Francusku akademiju znanosti, Svjetsku akademiju znanosti i umjetnosti, Europsku akademiju znanosti, Europsku akademiju za mikrobiologiju, Američku akademiju znanosti i znanosti i Američku nacionalnu akademiju znanosti.

Nenad Šestan Hrvat na Yaleu Zašto Šestanov znanstveni projekt od 15 milijuna dolara nije bio velika vijest?

Hrvatsko mikrobiološko društvo objavilo je na svojim stranicama vijest o izboru Radmana u NAS i čestitalo mu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.