Naslovnica Priče

Je li Hrvatska konačno shvatila koliki je potencijal naših znanstvenika u iseljeništvu?

Internacionalizacija znanstvenih i obrazovnih institucija izravno je povezana s njihovom kvalitetom i atraktivnošću za privlačenje izvrsnih studenta i znanstvenika iz zemlje i svijeta
22. studenoga 2017. u 08:46 11 komentara 3466 prikaza
Matko Glunčić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, kao iskusan dugogodišnji diplomat, itekako dobro zna da je internacionalizacija hrvatske znanosti i obrazovnog sustava na prilično niskim granama, što u međunarodnom kompetitivnom okruženju predstavlja veliki nedostatak za Lijepu Našu.

Zastava Znanstvena diplomacija Vrijeme je da Hrvatska uključi ovaj vrijedan kapital i u domovini i u svijetu

Znanost i obrazovanje usko su povezani s potencijalom zemlje za razvoj inovacija, a tu naša domovina znatno zaostaje i nalazi se pri samom europskom dnu. Ovo nije zanemarivo uzimajući u obzir da su znanost, inovacije i razvoj tehnologija ključne poluge održivog gospodarskog rasta razvijenih zemalja pa, očekivano, i Hrvatske. Inovativne tvrtke izravno i pozitivno utječu na izvozni potencijal zemlje te brzi rast bruto društvenog proizvoda. 

Već je poznato da se premijer osobno angažirao oko reforme kurikuluma, ali je uz to zatražio i da u novom ustroju Ministarstva znanosti i obrazovanja državni tajnik dr. sc. Matko Glunčić i pomoćnica ministrice dr. sc. Ivana Franić dobiju, između ostalih, i zadaću provesti veoma važnu inicijativu Vlade. Morat će raditi na jačanju veze Hrvatske s našim znanstvenicima u iseljeništvu te vodećim svjetskim znanstvenim i obrazovnim institucijama. Ovo je odličan potez koji će, nadam se, uroditi novim rezultatima i podizanjem razine internacionalizacije naše znanosti i obrazovanja. 

Internacionalizacija znanstvenih i obrazovnih institucija izravno je povezana s njihovom kvalitetom i atraktivnošću za privlačenje izvrsnih studenta i znanstvenika iz zemlje i svijeta. Glunčić je došao u Ministarstvo znanosti i obrazovanja krajem 2016., a Franić početkom 2017. godine sa Sveučilišta u Zagrebu u mandatu bivšeg ministra Pave Barišića. Franić je stručnjakinja iz humanističkog, dok Glunčić dolazi iz prirodoslovnog područja. 

Glunčić je diplomirao i poslije doktorirao na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području biofizike. Niz godina nakon toga stručno se usavršavao na institutu Max Planck za kompleksne sustave u Dresdenu. Na početku svog znanstvenog rada proučavao je organizaciju i evoluciju genoma čovjeka i ostalih primata, a poslije se bavio istraživanjem dinamike molekulskih motora te dinamike staničnog kostura. 

Razvio je teorijski model koji opisuje kako dinamika molekulskih motora omogućuje živoj stanici da mjeri duljinu te određuje vlastito središte. Nedavno se istaknuo i kao član radne skupine za izradu kurikularnih dokumenata iz fizike. 

Odmah po dolasku u Ministarstvo, itekako se dokazao s tadašnjim pomoćnikom za znanost, a današnjim saborskim zastupnikom dr. sc. Tomislavom Sokolom kada su uspješno priveli kraju proceduru za dodjelu europskih sredstava iz strukturnih fondova za Znanstvene centre izvrsnosti (ZCI) u iznosu od 50 milijuna eura. 

Glunčić ima "miraz" međunarodnog iskustva s važnim kontaktima u inozemstvu. To mu je otvorilo mogućnost da s Ivanom Franić postane Plenkovićev odabir za iskorak na međunarodnu scenu i prema hrvatskom iseljeništvu.

Nedavno je, uz državnu tajnicu Zdravku Bušić iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih poslova, predvodio delegaciju na skupu u Južnoj Americi. U Santiagu je od 27. do 29. listopada 2017. godine održan Skup hrvatskog iseljeništva Južne Amerike. Okupljanje potomaka hrvatskih iseljenika Južne Amerike, a bilo ih je oko 400, dalo je još jedan poticaj povezivanju i ostvarivanju jedinstva iseljeničkih hrvatskih zajednica na kontinentu, kao i učvršćivanju identiteta hrvatske dijaspore.

Glunčić je predvodio dio hrvatske delegacije koja je bila usredotočena na teme vezane uz obrazovanje i na povezivanje hrvatskih institucija s bivšim stipendistima programa Croaticum koji šire jezik i kulturu Republike Hrvatske. Tijekom izlaganja na ovom skupu, Glunčić je naglasio kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja čvrsto podupire razmjenu nastavnika i studenata sa sveučilištima u Latinskoj Americi te je posebno istaknuo mogućnosti koje pruža program Erasmus+. 

Napomenuo je kako je na Sveučilištu u Zagrebu za sljedeću akademsku godinu dodatno osigurano stotinu upisnih mjesta isključivo za studente iz iseljeništva ne bi li svoj studij započeli u Republici Hrvatskoj, a najavio je i početak online tečaja hrvatskoga jezika u prosincu ove godine.

Delegacija je predstavila mogućnosti odlazne i dolazne mobilnosti studenata, nastavnika i istraživača u Hrvatskoj i Čileu, istaknuvši sveučilišne programe na hrvatskom i engleskom jeziku, za koje je uočen poseban interes kod predstavnika južnoameričkih sveučilišta, kao i iseljenika te njihovih potomaka iz Čilea, Bolivije, Argentine... Namjera je iskoristiti suradnju za proširenje razmjene i na ostale južnoameričke studente, nastavnike, istraživače...

Tijekom posjeta Čileu, Glunčić i rektor Sveučilišta Magallanes Juan Oyarzo potpisali su Memorandum o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika na spomenutom sveučilištu u Punta Arenasu. Time je Ministarstvo učinilo znatan iskorak u daljnjoj afirmaciji našega jezika u svijetu jer je riječ o prvom lektoratu hrvatskoga jezika u Republici Čile, čime će se zasigurno otvoriti vrata snažnijoj sveučilišnoj suradnji i akademskoj mobilnosti između Čilea i Hrvatske. Pritom ne treba smetnuti s uma kako u Čileu živi oko 200 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla (gotovo 1,3 posto ukupnog broja stanovnika). 

Većina hrvatskih iseljenika u Čileu pripada visokoobrazovnoj skupini stanovništva i smatra se uglednom useljeničkom skupinom koja ima svoje predstavnike u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, ali i u kulturi, umjetnosti, obrazovnom sustavu te poduzetničkim krugovima. 

Posjet Republici Čile iskorišten je i za sastanke s predstavnicima većeg broja čileanskih institucija zaduženih za financiranje znanstvenih i tehnoloških istraživanja (CONICYT). Uspostavljena je suradnja Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu s Katoličkim sveučilištem u Santiagu, za što već postoje i sredstva.  

Glunčić je predvodio sastanke sa senatorom Guidom Girardijem iz redova Stranke za demokraciju (Partido por la Democracia – PPD), čiji je član i nekadašnji čileanski predsjednik Ricardo Lagos (2000. – 2006.). 

Girardi se trenutačno nalazi na čelu inicijative pod nazivom Kongres za budućnost, koju je pokrenuo 2011. godine i čija je namjera okupiti najuglednije znanstvenike iz Čilea i cijelog svijeta kako bi ponudili svoja viđenja budućnosti, osobito u svjetlu izazova koje postavljaju moderne tehnologije. 

Hrvatsko izaslanstvo posjetilo je i Katoličko sveučilište u Santiagu te je održan sastanak s rektorom Sveučilišta Ignaciom Sanchezom. Potpisan je Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Katoličkog sveučilišta u Santiagu te međunarodno pravni akti kojima se omogućuje nastavak djelovanja lektorata hrvatskoga jezika na sveučilištima u Rosariju i Buenos Airesu, gdje živi najveća zajednica Hrvata u Argentini. 

Dok je Glunčić predvodio delegaciju u Južnoj Americi, drugo izaslanstvo Ministarstva, na čelu s državnim tajnikom Hrvojem Šlezakom i pomoćnicom ministrice Ivanom Franić, boravilo je od 31. listopada do 4. studenoga u radnom posjetu u Parizu. Izaslanstvo je nazočilo radu 39. generalne skupštine UNESCO-a u dijelu koji se odnosio na područje obrazovanja. A sve to kako bi bilateralnim susretima nadležne u Ministarstvu obrazovanja Francuske i visokoškolskim ustanovama upoznali s trenutačnim stanjem učenja hrvatskog jezika u Francuskoj. 

Od posebnog interesa bio je i susret s lektoratima hrvatskog jezika u Parizu. Na konferenciji UNESCO-a okupilo se 195 zemalja članica, koje su tijekom konferencije međusobno podijelile iskustva i buduće vizije o unaprjeđenju kvalitete obrazovanja. Imajući u vidu aktualne reformske procese u hrvatskome obrazovanju, iskustva zemalja s visokom kvalitetom obrazovanja bile su hrvatskom izaslanstvu od posebnog interesa. 

U bilateralnim susretima u francuskome ministarstvu obrazovanja, na kojima je bilo riječi o unaprjeđenju učenja hrvatskoga jezika u Francuskoj za djecu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te na visokoškolskoj razini, dogovoren je zajednički rad na povećanju kvalitete.

Radi unaprjeđenja postojećih studijskih programa koji obuhvaćaju poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti na visokoškolskim ustanovama u Francuskoj, održana su dva radna sastanka, jedan na sveučilištu Sorbonne, a drugi na Nacionalnome institutu za orijentalne jezike i civilizacije (INALCO). 

Tijekom sastanaka izraženo je zadovoljstvo i obostrana potpora radu hrvatskih lektora. Razgovaralo se o mogućnostima jačanja suradnje navedenih institucija s hrvatskim sveučilištima, kao i o potrebi bolje usmjerenosti na rješavanje pojedinih otvorenih pitanja. Francuski sugovornici prepoznali su važnost poučavanja hrvatskoga jezika imajući u vidu skorašnje hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.

Izaslanstvo se susrelo i s Teutom Marović, profesoricom hrvatskoga jezika te lektoricom hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Paris IV – Sorbonne. Tijekom boravka održan je i susret s hrvatskom zajednicom i predstavnicima Hrvatske katoličke misije u Parizu.  

Pomoćnica ministrice Franić prepoznata je stručnjakinja za francuski jezik te smatra kako je ovaj radni posjet otvorio novu fazu u odnosima dviju zemalja te ojačao platformu važnu za suradnju u obrazovanju, znanosti, mobilnosti istraživača i studenata, učenje hrvatskog i francuskog jezika, a koja će pridonijeti jačanju gospodarskih veza Hrvatske i Francuske.

Iz njezine biografije vidljivo je da je Franić sveučilišna nastavnica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručnjakinja je za francuski jezik. Govori još engleski i ruski jezik, a uspješno se služi španjolskim i talijanskim. Obnašala je mnoge akademske dužnosti. Od 2012. do 2017. bila je prodekanica za studijske programe, voditeljica i članica brojnih radnih tijela fakulteta i sveučilišta, članica vijeća društveno-humanističkoga područja. 

U tri je ciklusa bila na čelu prosudbenih tijela za dodjelu sredstava za potporu istraživanjima za područje humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu te članica povjerenstva za dodjelu rektorove nagrade. Recenzirala je studijske programe i projekte u području humanističkih znanosti i više sveučilišnih udžbenika. Uređivala je nekoliko znanstvenih nacionalnih i međunarodnih znanstvenih časopisa. Bila je i članica Povjerenstva za zapošljavanje prevoditelja i lektora za hrvatski jezik u institucijama Europske unije. 

Izvodi nastavu na studijima francuskoga jezika i književnosti na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži predmete iz leksikologije i leksikografije, ovladavanja drugim jezikom i glotodidaktike te je dosad bila mentor pri izradi pedesetak diplomskih radova. Nastavu izvodi i na doktorskom studiju glotodidaktike te je mentorica na dvjema doktorskim radnjama. Bila je stipendistica francuske vlade te je nositeljica visokoga francuskoga odličja Chevalier dans l'Ordre des palmes académiques.

Ako se dan po jutru poznaje i izvrsnom obavljenom prvom zadatku, čini se da premijer Plenković nije slučajno odabrao Franić i Glunčića, dvoje Dubrovčana, da predvode ovu diplomatsku ofenzivu usredotočenu na povećanje internacionalizacije hrvatske znanosti i obrazovanja. Dubrovnik je već davno u Ruđeru Boškoviću svijetu dao velikog diplomata i znanstvenika koji je itekako uspješno već tada obavljao povjerene mu diplomatske zadatke i ostvario odlične rezultate. Franić i Glunčić imaju odlične predispozicije slijediti svijetao primjer svojeg poznatog sugrađanina i čini se da su na dobrom putu.

Lijekovi Znanstveno otkriće Je li Hrvatska na tragu razvoja svog prvog novog lijeka nakon Sumameda? Na vrhu svijeta Zagrebačka obitelj Imamo li u Ivanu, Juraju i Josipu Ahelu možda i buduće hrvatske nobelovce? Nenad Šestan Hrvat na Yaleu Zašto Šestanov znanstveni projekt od 15 milijuna dolara nije bio velika vijest?
  • Mimizo:

    da je đjikić pravi znanstvenik ne bi se trebao baviti politikom i zastupati stavove partije

  • info_punkt:

    to je kao da prodaš traktor i onda te neko pita - "jesi ti shvatio koji je potencijal onog traktora što si ga imo?"

  • Avatar lunar777
    lunar777:

    Teško da je shvatila kada ovom državom vladaju stare komunističke strukture a jasno je da oni ne dozvoljavaju povratak dijaspore.