Naslovnica Priče

Zašto Šestanov znanstveni projekt od 15 milijuna dolara nije bio velika vijest?

Pitam se možete li zamisliti reakcije javnosti da smo zaboravili Goranov Wimbledon ili Janično zlato? A Šestan je u svojoj struci svakako u toj kategoriji
17. travnja 2017. u 11:33 2 komentara 3678 prikaza
Nenad Šestan
Foto: Yale School of Medicine

Hrvatski znanstvenici među najuspješnijima su u privlačenju sredstava iz fondova Europske unije i već godinama prednjače pred svima drugima u zemlji jer su iz međunarodnih kompetitivnih fondova do sada povukli vjerojatno najviše financijskih sredstava od svih područja. 

Ima tu još mjesta za veliki pomak, ali važno je prisjetiti se svih onih uspješnih znanstvenika koji ostvaruju takav rezultat u posljednjih nekoliko godina. 

>> Marin Soljačić ili kako je Hrvatska svijetu dala genijalca

Rijetki su izuzeci kao u slučaju Ivana Đikića koji radi u Njemačkoj, a o čijem smo privlačenju sredstava iz međunarodnih fondova (već drugi ERC vrijedan 2,5 milijuna eura) ovih dana čitali u svim hrvatskim medijima i to je čak bila važna nacionalna vijest. 

Svakako je to vrijedno pozornosti, no nemamo često priliku doznati o uspjesima mnogih drugih hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu koji su dobili važne međunarodne projekte u konkurenciji s najboljima u svijetu. 

Nije jasno zašto je tomu tako, ali tu praksu svakako treba prekinuti jer se u protivnom u javnosti stvara pogrešan dojam, a mnogi uspješni znanstvenici ne zaslužuju takav tretman.

Svakako nije lako u jednom novinskom članku napisati sva imena naših vrhunskih znanstvenika koji su uspješni u dobivanju najvrjednijih međunarodnih projekata, no uistinu zavrjeđuje da se prisjetimo barem nekih imena, onih najuspješnijih u inozemstvu, ali još više onih koji žive i rade u domovini iz koje nije baš jednostavno ni lagano dobiti važan međunarodno financiran prestižan projekt. 

Među istaknutijim su znanstvenicima hrvatskog podrijetla u inozemstvu Nenad Ban (ETH, Zürich) i mlada znanstvenica Aleksandra Rađenović (EPFL, Lausanne) koji su se dokazali u projektu European Research Council (ERC). Riječ je o najprestižnijem zgoditku u Europi.

Prvi ERC projekt iz Hrvatske dobio je u konkurenciji najistaknutijih znanstvenika svijeta jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka koji živi i radi u domovini – Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (ERC 1,8 milijuna eura), ubrzo su ga slijedili Vernesa Smolčić s PMF-a u Zagrebu (ERC 1,5 milijuna eura), povratnice iz inozemstva na Institut Ruđer Bošković Iva Tolić (2 milijuna eura) i Ana Sunčana Smith (1,5 milijuna eura). 

Rođeni brat Ane Sunčane Smith Neven Barišić, također fizičar povratnik na zagrebački PMF, nedavni je dobitnik prestižnog ERC-projekta u vrijednosti od 2,1 milijun eura. 

Akademik Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u vrlo jakoj konkurenciji, jedini je u Hrvatskoj svojedobno dobio priliku koordinirati suradnički (Cooperation) FP7-projekt vrijedan šest milijuna eura i predvoditi konzorcij od desetak vrhunskih međunarodnih znanstvenika i institucija koje razvijaju inovativne lijekove za regeneraciju organa i zarastanje kostiju. 

U domovini su posebice uspješni u privlačenju EU sredstava Institut Ruđer Bošković te sveučilišta u Zagrebu i Rijeci. 

U Europi, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Australiji te drugim dijelovima svijeta, znanstvenici hrvatskog podrijetla dobivaju znatna sredstva i kompetitivne projekte, ali njihova imena u domaćoj javnosti ostaju nepoznata jer, čini se, nisu aktivni u politici i ne promoviraju ih angažirano PR agencije. 

To je nedopustivo jer postići znanstveni uspjeh nije lako. Nažalost, hrvatska javnost zna pretežno za znanstvenike angažirane u politici, a to uvijek nisu i oni najbolji. 

Dapače... Iako bih rado navela sva imena onih koji su dobitnici međunarodnih znanstvenih projekata iz razumljivih razloga ovdje ih je teško sve nabrojiti. Sigurna sam da ću propustiti mnoga vrijedna imena i unaprijed se ispričavam svima koje sam izostavila. 

Međutim, ne mogu ne prisjetiti se jednog od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika na svijetu, Zadranina Nenada Šestana koji je profesor neuroznanosti na prestižnom Yaleu i kojemu je prije nekoliko godina bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država dodijelio 15 milijuna dolara u najjačoj mogućoj konkurenciji u zemlji koja predvodi svjetsku znanost gotovo na svim područjima. 

Kad je 2009. godine došao na vlast, Barack Obama bio je svjestan da je itekako važno poticati znanstvena istraživanja koja su temelj održivog gospodarskog rasta, ali i sveukupnog boljitka čovječanstva te je ubrzo oformio takozvani jednokratni paket za poticanje rada znanstvenika u Americi, posebice mladih. 

Jednokratnom odlukom Obama je tada zatražio od američkog Kongresa da donese zakon te odredi za znanstvena istraživanja dodatna sredstva u ukupnoj vrijednosti od gotovo deset milijardi dolara da bi se financirali znanstveni projekti visokog rizika i moguće visoke isplativosti.

U jakoj konkurenciji s mnogim vrhunskim znanstvenicima u Sjedinjenim Američkim Državama, a posebice na vodećoj instituciji kao što je Sveučilište Yale, Nenad Šestan 2011. godine dobio je projekt vrijedan 15 milijuna dolara za istraživanja ljudskog mozga. 

Šestan je rodom iz Zemunika Donjeg, pokraj Zadra, profesor je neuroznanosti, komparativne medicine, genetike i psihijatrije na Sveučilištu Yale, jednoj od najboljih svjetskih institucija.

Inače je bivši student Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu 1995. godine te je bivši doktorand slavnog učitelja Paška Rakića također s Yalea, gdje je doktorirao 1999.

I dosegao je svoj profesionalni vrhunac postavši profesorom na Yaleu, znanstvenim publikacijama u najprestižnijim časopisima koje su do sada citirane otprilike deset tisuća puta. 

Iako je još relativno mlad, najbolji znanstvenici u njegovoj struci u Americi ocijenili su da upravo on zaslužuje 15 milijuna dolara za znanstvena istraživanja mozga na Yaleu. 

Ivan Halasz i Krunoslav Užarević Velika i neprocjenjiva šteta Koristi li se Hrvatska dovoljno potencijalom svojih znanstvenika u iseljeništvu? Hedvig Hricak Hedvig Hricak Američka Hrvatica u samom vrhu svjetske radiologije

Konkurencija je golema i mnogim odličnim znanstvenicima ovo rijetko uspijeva, ali Šestanu je uspjelo. 

No ovaj njegov uspjeh u Hrvatskoj je svojedobno više-manje prošao bez velike pompe, uz jedan ili dva novinarska članka autora koji prate znanost, bez velikih svjetala pozornice.

A Šestan je itekako zaslužio da ga se prisjetimo jer još uvijek predvodi po vrijednosti sredstava koje je dobio za pojedinačan znanstveni projekt u odnosu na sve hrvatske znanstvenike.

Pitam se možete li zamisliti reakcije javnosti da smo zaboravili Goranov Wimbledon ili Janično zlato? A Šestan je u svojoj struci svakako u toj kategoriji.

>> Od dječaka iz Rume do prestižne profesure na Yaleu

Elipso

  • satelit:

    Znate zasto. pa oni su otisli iz hrvatske i tko o njima vise vodi racuna. mozda s enetko sjeti pred Izbore ali moras nekoga prije pohvaliti pa ce se sjetiti. Plenki je malo anemican , a Predsjednici treba malo vremana ... prikaži još!na da se sredi nakon napornih putovanja , sto smo vidjeli kod Lex agrokor

  • elkomadante:

    zato jer sve do sada protunarodne vlasti ne zele "otvoriti" oci ovom jadnom i napacenom narodu, nego drzati ih zatvorene u balonu u kojem vlada kraljica i kralj

Message