Naslovnica Vijesti

Ponovno otkriće pomalo zaboravljenog Klimta u Rijeci

Naglasak predavanja bio je na djelu Gustava Klimta (1862. – 1918.), jednog od predvodnika bečke secesije i najsjajnijih austrijskih slikara svjetskog glasa, čija su djela danas duboko utkana u austrijski kulturni identitet. Ali očito i hrvatski, kako se moglo čuti
19. ožujka 2018. u 09:41 0 komentara 1218 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/5

"Klimt i Rijeka – alegorijske slike Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha u Narodnom kazalištu u Rijeci" naziv je znanstveno-povijesnog predavanja dr. sc. Irene Kraševac, znanstvene savjetnice na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, održanog u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. 

Nina Badrić Koncert Čarobne vibracije Nine Badrić u Beču

U sklopu predavanja informacije o restauraciji alegorijskih stropnih slika iz riječkog kazališta Ivana pl. Zajca koje nakon ovogodišnje kazališne sezone odlaze na obnovu, dala je dr. Višnja Bralić, pomoćnica ravnateljice za pokretnu kulturnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Publiku, u kojoj je bio veliki broj uglednih austrijskih i hrvatskih povjesničara umjetnosti, uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši uspješnu austrijsko-hrvatsku kulturnu suradnju koju, kako je naglasila, potvrđuje i broj od 63 tisuće posjetitelja izložbe "Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900". 

Naglasak predavanja bio je na djelu Gustava Klimta (1862. – 1918.), jednog od predvodnika bečke secesije i najsjajnijih austrijskih slikara svjetskog glasa, čija su djela danas duboko utkana u austrijski kulturni identitet. Ali očito i hrvatski, kako se moglo čuti, jer je Rijeka prije Beča prepoznala Klimta, najvećeg dekoratera svoga doba koji je oslikao strop i riječkog kazališta.

"Alegorijske slike u riječkom kazalištu jedina su Klimtova djela u Hrvatskoj, a prethodila su njegovu znamenitom osliku bečkog Burgtheatra", rekla je dr. Kraševac dodavši: "Hrvatska kulturna baština baš ne obiluje djelima svjetskih likovnih velikana, ali naš su veliki ponos ova tri originalna Klimtova ulja na platnu koja su, iako ne pripadaju u tzv. Klimtovo zlatno doba nego u njegove rane radove i bečki historicizam, od neprocjenjive vrijednosti."

Kako je istaknula predavačica, trojica mladih austrijskih umjetnika, braća Klimt i Franz Matsch na početku karijere djelovali su okupljeni u "Udrugu umjetnika", a afirmirali su se kao dekorateri kazališta i radili za poznate bečke arhitekte Fellnera i Helmera, čije je djelo i riječko kazalište podignuto 1884. i 1885. godine. 

"Uz dekoraciju riječkog gledališta, svaki umjetnik je po narudžbi izradio tri slike u tehnici ulja na platnu, s alegorijskim prikazima kazališne i glazbene umjetnosti i potom su ih dopremili iz Beča u Rijeku", objasnila je predavačica.

Tri od ukupno devet ovalnih polja na svodu riječkog kazališta oko raskošnog lustera i danas krase velebne slike Gustava Klimta "Alegorija ozbiljne opere", "Alegorija instrumentalne glazbe" i "Alegorija poezije", a ostalih šest napravili su Klimtov brat Ernst i Franz Matsch.

"Moja želja bi bila da Rijeka 2020. godine, kao Grad europske kulture, ponovno prepozna Klimta koji je doista magnet za publiku", ustvrdila je dr. Kraševac. Napomenula je i kako je Hrvatski restauratorski zavod s hrvatskim ministarstvom kulture pokrenuo projekt obnove alegorijskih slika iz riječkog kazališta, kako bi 2020. mogle biti reprezentativno izložene u novom Muzeju grada Rijeke u zgradi Šećerane.

"Bit će to sretan spoj za promociju ne samo Klimtovih djela na tlu Hrvatske nego i novog prostora gradskog muzeja", zaključila je dr. Kraševac.

Dr. Višnja Bralić dala je nekoliko stručnih objašnjenja o konzerviranju, restauraciji, pohrani i čuvanju devet alegorijskih slika, napomenuvši da će se zahtjevni radovi održavati u Rijeci i Zagrebu.

Organizatori predavanja bili su Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji i Matica Hrvatska u Austriji na čelu s dr. Željkom Caparin Vučur koja je naglasila: "Ovim predavanjem i bečki Hrvati pridružili su se obilježavanju 100. obljetnice smrti Gustava Klimta u Austriji, a mi imamo i dodatan razlog jer su njegova djela i u Hrvatskoj".
 
Iznenađujuće veliki broj austrijskih povjesničara umjetnosti na bečkom predavanju, koji su postavljali zanimljiva pitanja i iznosili svoje spoznaje, potvrda su ponovnog otkrića pomalo zaboravljenog Klimta u Rijeci, za što smo si sami krivi. Rijeka 2010. u fokusu je Europe i njezine kulture i sjajna je prilika da se to ispravi!   

Zrinka Kinda Beč Zrinka Kinda o ženama u gradišćanskohrvatskoj književnosti Romanca o tri ljubavi U kazalištu Akzent Šoljanova kultna drama Romanca o tri ljubavi u Beču Tulln Tulln Potvrđena velika važnost austrijskog nautičkog tržišta za Hrvatsku
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.