"Žena i ženski lik u gradišćanskohrvatskoj književnosti" naziv je diplomskog rada kojeg je Zrinka Kinda, magistrica hrvatskog jezika, psihologije i filozofije s Bečke slavistike, predstavila u Hrvatskom centru u Beču. Organizator predavanja bio je Hrvatski akademski klub gradišćanskih Hrvata koji djeluje u sklopu centra.
U svom govoru, Kinda je istaknula kako je istraživanje lika žene u gradišćanskohrvatskoj književnosti za nju bio "pravi izazov", jer su pripadnice ljepšeg spola, kako je naglasila, počele prilično kasno pisati, tek negdje nakon Dugog svjetskog rata.
Među ostalim, spomenula je Gizelu Naković, Hrvaticu iz mađarskog sela Koljnofa, Anu Šoretić, književnicu i pjesnikinju iz Gradišća te brojne druge.
Osvrnula se na ženske likove o kojima su pisali ženski i muški autori, analizirajući njihovo doživljavanje žena nekad i danas. Prvi put je analizirala i stvaralaštvo nekih "novih" autorica.
Iz svega predstavljenog bilo je jasno da je do preokreta u poimanju žena došlo tek kada su pripadnice ljepšeg spola počele pisati same o sebi i iz svoga kuta gledanja otkrivati tko su i što su, i što ih zanima.
"Dugo je u ženskoj literaturi prevladavao klasični muški stereotip o ženama kao dobrim majkama i suprugama koje brinu o obitelji i vezane su uz kućno ognjište", napomenula je Kinda, dodavši kako je danas lik žene u gradišćanskohrvatskoj književnosti vidno promijenjen, a suvremena literatura ženu gleda ne samo kao majku i suprugu, nego i uspješnu radno aktivnu osobu, menadžericu, znanstvenicu...
Ono što je predavačici posebno bilo značajno je njezina tvrdnja kako je u prvom redu potrebno odrediti što je uopće ženska literatura.
Svoje zanimljivo predavanje "začinila" je brojnim primjerima ne samo iz vlastitog istraživanja o ženama i ženskim likovima u gradišćanskohrvatskoj književnosti, nego i iz prakse, što je publiku, većim dijelom mladu i žensku, ponekad nasmijalo do suza.
I na kraju, svakako treba spomenuti i pohvale nekih austrijskih, odnosno gradišćanskohrvatskih medija o tome kako je Zrinka Kinda "prva koja je obradila jednu feminističku temu kod gradišćanskih Hrvatica i Hrvata".
