Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Evo o čemu se raspravljalo na konferenciji 'Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću'

O Krunoslavu Draganoviću i kontroverzama oko njegova djelovanja govorio je Miro Akmadža. Velikom imenu historiografije o hrvatskom iseljeništvu Juri Prpiću svoje izlaganje posvetio je Ivan Miletić
26. veljače 2019. u 11:04 0 komentara 148 prikaza
Foto: Snježana Radoš
Pogledajte galeriju 1/13

U dvorani Hrvatske matice iseljenika 21. veljače održan je prvi dan međunarodne konferencije "Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću". Na samom početku skup su pozdravili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Tomislav Markić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, Vlatka Vukelić uime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i organizator konferencije Marin Sopta.

Bruno Bušić 21. i 22. veljače 2019. Razbijanje stereotipa o hrvatskoj političkoj emigraciji kao ustašofilima i ekstremnim desničarima

Tijekom prvog dana rada konferencije održana su četiri radna panela tijekom kojih se moglo čuti 17 izlaganja. Prvo je Jure Krišto govorio o tretiranju emigrantskog časopisa "Hrvatska revija" u historiografiji. Vladimir Šumanović izlagao je o istaknutim historiografskim djelima hrvatske emigracije. "Hrvatska revija" bila je tema izlaganja i Tomislava Sunića, govoreći o postmoderni u hrvatskoj emigraciji. O nastanku hrvatske emigracije i podjelama u unutar nje govorio je Danijel Jurković.

O Hrvatskoj seljačkoj stranci od 1905. do danas govorio je na početku drugog panela Ante Beljo. O Hrvatima u Južnoj Americi i pokretu Jugoslavenska narodna obrana izlagala je Marina Perić Kaselj. O Hrvatskom domobranstvu kao dijelu ustaško-domobranskog pokreta moglo se više čuti od Maria Jareba. O odnosu Hrvatske seljačke stranke i Hrvatskog oslobodilačkog pokreta govorio je Marin Sopta.

Mate Meštrović Memorandum SANU Dok su neki hrvatski intelektualci šutjeli, reagirala je naša brojna politička emigracija

Treći panel otvorio je Mijo Korade izlaganjem o Hrvatskom iseljeničkom savezu, političkoj organizaciji Hrvata u Americi. O međusobnim utjecajima hrvatske emigracije i protagonista Hrvatskog proljeća govorio je Tomislav Durasović. O djelovanju hrvatske emigracije okupljene oko Hrvatskog narodnog vijeća u vrijeme bolesti i smrti Josipa Broza Tita više smo mogli doznati u izlaganju Wolfyja Krašića. Nikola Štedul održao je izlaganje o utemeljenju Hrvatskog državotvornog pokreta 1981.

O Krunoslavu Draganoviću i kontroverzama oko njegova djelovanja govorio je Miro Akmadža. Velikom imenu historiografije o hrvatskom iseljeništvu Juri Prpiću svoje izlaganje posvetio je Ivan Miletić. Burnim životom i djelovanjem Bogdana Radice pozabavila se u svom govoru Tanja Trošelj Mijatović. O Vilimu Cecelji i o njegovoj svećeničkoj brizi za hrvatsko iseljeništvo govorio je Marko Zadravec. Na kraju je skup sa svojim emigrantskim iskustvima upoznao Branko Salaj.  

Drugi dan održavanja međunarodne konferencije počeo je izlaganjem Jure Vujića o nedoumicama oko legitimnosti nasilne borbe hrvatske političke emigracije u kontekstu hladnog rata. Na to se nadovezalo kratko predavanje o nasilju kao sredstvu političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. stoljeća Marina Knezovića. O represiji jugoslavenskih tajnih službi usmjerenoj protiv hrvatske političke emigracije, u sklopu ovog panela govorio je Bože Vukušić. Prvi panel drugog radnoga dana zatvorio je Anđelko Mijatović svojim izlaganjem o jednom od simbola hrvatske političke emigracije Bruni Bušiću.

Podaci iz 1960. Udba je u svojoj kartoteci emigracije imala oko 150 tisuća dosjea

O različitim percepcijama čelnika HSS-a Vladka Mačeka i Juraja Krnjevića u hrvatskoj emigraciji govorio je Ivan Tepeš. Političkim strankama u emigraciji bavilo se i izlaganje Marka Paradžika koje je u svom žarištu imalo Hrvatsku republikansku stranku. Vlado Glavaš napravio je odmak od većine izlaganja predstavljanjem djelovanja NK "Hrvat" iz Chicaga.

Djelovanje Ante Cilige u iseljeništvu u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata predstavio je Mislav Rubić. Predavanje o slojevitom životu i radu bačkog Hrvata i hrvatskog političkog emigranta profesora Marka Čovića predstavio je Krešimir Bušić. Izvan teme skupa, ali ne zbog toga manje zanimljivo, bilo je izlaganje Stipe Ledića o važnoj osobi hrvatskog i srednjoeuropskog prosvjetiteljstva Josipu Keresturiju.

Hrvatsko narodno vijeće Osnutak Hrvatskoga narodnog vijeća Bolna iskustva hrvatske političke emigracije: Nismo dobivali samo prijetnje smrću

Jedinu temu o utjecaju žena na hrvatsku političku emigraciju predstavio je Vlatko Smiljanić radom o Mari Matočec i iseljeničkom HSS-u. Malo poznatu osobu iz emigrantskog miljea predstavio je Domagoj Novosel svojim radom o Nikoli Holjevcu. Skup je zatvorio vrlo uspjelim predavanjem o emigrantskom časopisu "Poruka slobodne Hrvatske" Jakov Žižić. 

 

Marin Knezović

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.