Članice Europske unije 2016. godine dale su državljanstvo 995 tisuća ljudi, a najveći relativni skok po tom pitanju zabilježila je Hrvatska, pokazalo je istraživanje Eurostata objavljeno u ponedjeljak. Ostvaren je rast s 841 tisuće u godini prije i 889 tisuća u 2014.
Od sveukupnog broja osoba koje su dobile državljanstvo, njih 12 posto bili su državljani neke druge članice EU.
Najviše državljanstava dobili su Marokanci, njih 101 tisuća, od kojih je 89 posto dom pronašlo u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, dok su na drugom mjestu Albanci, njih 67,5 tisuća, koji su otišli u Italiju i Grčku.
Slijedi ih 41,7 tisuća Indijaca, od kojih je 60 posto dobilo britansko državljanstvo i 32,9 tisuća Pakistanaca, od kojih je više od pola također završilo na otoku. Državljanima Europske unije postalo je i gotovo 33 tisuće Turaka i 24 tisuće Ukrajinaca, dok je i 29,7 tisuća Rumunja promijenilo članicu.
Rumunji su skupina europskih državljana koja je najčešće mijenjala državljanstvo, a slijedi ih 19,8 tisuća Poljaka.
Gotovo sve, osim tri države članice, 2016. zabilježile su rast odobrenih državljanstava u odnosu na 2015., a najveći relativni skok bilježi Hrvatska koja je narasla s 1196 na 3973 osobe, od kojih je 38,2 posto iz Bosne i Hercegovine, 18,5 iz Srbije i 4,4, posto iz Čilea. Najviše državljanstava odobrila je Italija (201 tisuća), a najmanje Litva (176).
Hrvatska ima i najvišu stopu naturalizacije koja iznosi 9,7 osoba na stotinu stranih državljana. Taj se pokazatelj odnosi na omjer osoba koje su tijekom godine dana stekle državljanstvo i broja stranih državljana u zemlji na početku godine. Hrvatsku slijede Švedska sa 7,9 i Portugal sa 6,5 novih državljana na sto stranaca.
Gledajući po kontinentima, najviše novih državljana dolazi iz Europe, njih 32,5 posto, a slijede Afrika s 29,6, Azija s 20,9 i Amerika s 15,2 posto.
Prodaje li to, opet netko Hrvatske putovnice ,po 100 maraka?